U subotu 07.12.2024. godine u 17:00h u prostorijama zgrade odjeljenja prirodnih nauka Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine održana je promocija knjige “Diverzitet gljiva na tresetištima u Bosni i Hercegovini” te kratkog dokumentarnog filma “Carstvo gljiva u carstvu mahovine” koji predstavljaju finalne outpute projekta “Mires of Bosnia and Herzegovina – Important and Fragile Habitat Types and Refugium for Boreal and Circumboreal Fungal Species” implementiranog od strane Mikološkog udruženja MycoBH u proteklih 18 mjeseci.
Promocija knjige i filma održana je u Zemaljskom muzeju Bosne i Hercegovine
U okviru realizovanog naučno-istraživačkog projekta koji je podržala The Rufford Foundation iz Londona te KJU Zaštišćena prirodna područja KS i Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine, realizovano je preko 20 terenskih istraživanja te je zabilježeno i determinisano preko 150 različitih vrsta gljiva više ili manje prilagođenih životu u okviru ekosistema tresetišta. U knjizi su predstavljene ukupno 82 vrste gljiva, a za svaku od njih realizovana je relevantna IUCN procjena ugroženosti. O kako osjetljivim i krhkim ekosistemima se radi, dovoljno govori podatak da je od ukupnog broja gljivljih vrsta njih gotovo 50% okarakterisano kao ranjive, ugrožene ili kritično ugrožene.
Link za dokumentarni film – “Carstvo gljiva u carstvu mahovine”
Promocija knjige i filma je bila poprilično posjećena, a svi posjetioci su dobili po besplatan primjerak knjige o tresetištima, ali i drugi naslov u izdanju Mikološkog udruženja MycoBH – “Gljive Hercegovine – između vode i krša” koji je nedavno također ugledao svjetlo dana.
Ovim putem još jednom koristimo priliku da se zahvalimo svim organizacijama, institucijama i pojedincima koje su podržale projekat te se nadamo da će rezultati do kojih se došlo biti od koristi u smislu kvalitetnog upravljanja i konzervacije ovih izuzetno osjetljivih i specifičnih staništa.
Ovim putem obavještavamo sve zainteresirane strane da naučno-istraživački projekat “Istraživanje mikobiote područja planine Zvijezda s ciljem kreiranja konzervacijskih preporuka za buduće zaštićeno područje”, nažalost neće biti realizovan. Naime, premda je Odlukom Upravnog odbora Fonda za zaštitu okoliša FBiH br. UO-01-3-18-14-1/2021 od 23.12.2021. godine naš projekat podržan, u međuvremenu je došlo do izmjene uslova u vezi s instrumentom osiguranja sredstava te nismo u mogućnosti obezbjediti obligatornu bankarsku garanciju na puni iznos odobrenih sredstava prvenstveno zarad činjenice da smo nevladina i neprofitna organizacija koja nema obrtnih sredstava. Sva naša nastojanja (komunikacija s bankama, drugim nevladinim organizacijama te predstavnicima lokalne vlasti) da probamo ovo riješiti na način da implementacija projekta ne bude dovedena u pitanje nažalost nisu dala rezultata.
S druge strane svakako trebamo istaknuti da smo izuzetno zahvalni Fondu za zaštitu okoliša FBiH na do sada ukazanom povjerenju, ali i podvući činjenicu da su svi realizovani projekti imali itekako mjerljive i opipljive rezultate. Kroz projekte koje smo do sada realizovali dostavljeni su preliminarni podaci i operativne preliminarne baze podataka o diverzitetu mikobiote za sljedeća područja: Igman-Bjelašnica-Visočica, Zaštićeni pejzaž Konjuh, zaštićena područja Kantona Sarajevo (Vrelo Bosne, Bijambare i Skakavac) te Spomenik prirode Tajan. U okviru implementacije ovih projekata publicirane su tri naučno-popularne knjige, objavljeno je nekoliko naučnih radova, postavljeno 15-ak edukativnih panoa te snimljen jedan dokumentarni film.
Pored Mikološkog udruženja MycoBH postoji još čitav niz drugih udruženja koja su prvenstveno kroz ove projekte osiguravala sredstva za dosljedan naučno-istraživački rad, ali su ujedno u značajnoj mjeri doprinosila obogaćivanju baze podataka o biodiverzitetu u Bosni i Hercegovini. Zbog nemogućnosti da poput većine drugih nevladinih organizacija nađemo rješenje za postavljene uslove, naučno-istraživački rad u FBiH bi mogao biti u ozbiljnoj mjeri uzdrman. Nedostatak meritornih skupina podataka o biodiverzitetu, znanstvena neetičnost u praksi, deficit naučnog izražaja u svakom pogledu, uz donošenje nedovoljnog broja relevantnih, naučno koncipiranih zaključaka, i do danas su svrstavali našu zemlju na samo europsko dno.
Nažalost, njena pozicija, u ovom smislu, će vjerovatno biti zacementirana izvjesno vrijeme. Ovo saopštenje objavljujemo prvenstveno jer smo krajem prethodne godine najavili provedbu pomenutog projekta te smatramo da smo zbog toga dužni informisati javnost o novonastalim promjenama.
Mikološko udruženje MycoBH ili prije Amatersko mikološko udruženje ove godine je napunilo punih 11 godina od svog osnivanja. 11 godina neprestanog rada, istraživanja i inventarizacije gljiva te promocije mikologije kao nauke u Bosni i Hercegovini. Do danas smo kroz ovo udruženje realizovali brojne popularističke ili naučno-istraživačke projekte, posjetili brojna nedirnuta prirodna blaga u našoj državi, provlačili se kroz brojne gudure, kanjone, prašume, močvare, presušena ili nabujala korita rijeka i potoka, radovali se i ushićeno usklikivali latinske nazive brojnih rijetkih vrsta pri pronalasku na terenima, potajno se nadali i s oprezom (nekad i s malo manje opreza) najavljivali neko novo taksonomsko otkriće, disciplinovano stvarali kreativnu podlogu za dioptriju ili njeno povećanje bjesomučno noćima zureći u mikroskope, lupe i druga pomagala, a uvijek tragajući za onim iskonskim ili barem najbliže izvornom njemu.
Jezera na Treskavici, juni 2021 (foto: Nedim Jukić).
Ipak, među svim terenima i projektima koje smo do sada radili posebno mjesto zauzima aktuelni projekat istraživanja mikobiote planinskih i glacijalnih jezera kojeg je podržala Rufford fondacija pod nazivom Discovering the Diversity of the Alpine Ascomycetous Fungi in Severely Vulnerable Ecosystems of Glacial and Other Mountainous Lakes in Bosnia and Herzegovina (pojedinosti o projektu je moguće pregledati ovdje).
Gorske oči, kako planinari i drugi ljubitelji prirode često nazivaju planinska jezera, su sama po sebi posebna, odišu nečim nestvarnim i nesvagdašnjim, često su skrivena duboko u samom srcu planine i njenih vrleti, izolirana od modernog svijeta svjedoče o davnim vremenima ledenjaka i drugačijih prilika na našim prostorima i prkose vremenu, ali do kada…
Najintrigantnija pojedinost ovog projekta je upravo činjenica da sva planinska i glacijalna jezera u Bosni i Hercegovini polako, ali sigurno nestaju. Ovo je neminovnost. Proces koji vjerovatno možemo usporiti, ali ne i zaustaviti. Šta je onda s gljivama? Gljive, moramo reći još uvijek mada se i to pomalo mijenja, nisu u Bosni i Hercegovini ni približno dobro istražene kao što bi to trebale biti. Uže posmatrajući, o gljivama koje naseljavaju obale planinskih i glacijalnih jezera gotovo da se ništa i ne zna. Postoje tek neki šturi i mahom neobjavljeni podaci o ovim specifičnim organizmima na još specifičnijim staništima.
Zar to onda nije najveći mogući motiv koji može biti za jednog istraživača i prirodnjaka? Istražiti nešto što živi i uspijeva se za sada reproducirati na staništima koja nestaju. Za bilo koga ko u sebi ima bar malo konzervacijskog duha i volje ovo je zaista pogon na sva četiri ili da ne kažemo raketni pogon.
Radno na terenu: istraživanje i uzorkovanje vrsta na obalama jezera te snimanje video materijala (foto: Braco Babić i Nedim Jukić).
Do okončanja projekta imamo još dosta posla pred nama. Da će biti lako, neće, ali se nadamo da će knjiga koja će uslijediti te dokumentarac koji će biti emitovan na državnoj televiziji biti dovoljni da vas uvjere u posebnost svega što smo pomenuli, a nama biti satisfakcija za sav slatki umor koji smo doživjeli kroz njegovu implementaciju.
U Novoj 2021. godini Mikološko udruženje MycoBH kreće sa realizacijom još jednog interesantnog, ali svakako i zahtjevnog projekta. Naime, od trećeg mjeseca započinju aktivnosti na realizaciji projekta „Otkrivanje diverziteta gljiva SP Tajan s ciljem valorizacije zaštićenog područja“ kojeg je podržao Fond za zaštitu okoliša FBiH.
Projekat podrazumijeva inventarizaciju gljiva Spomenika prirode Tajan, svojevrsnom centru biodiverziteta smještenom na teritoriji općina Zavidovići i Kakanj. Zbog svojih geomorfoloških, vegetacijskih te hidroloških osobenosti ovo područje je sasvim sigurno jedno od potencijalnih IFA (Important Fungus Area) područja.
Posebnu reliktnu komponentu i prirodnu vrednotu predstavlja netaknuti kanjon Duboke Tajašnice koji će biti predmet detaljnih mikoloških istraživanja.
Detalji iz kanjona Duboke Tajašnice (SP Tajan), foto: Smiljan Tomić.
Implementacijom projekta planirana je izrada baze podataka o gljivama ovog područja uz korištenje postojećih kapaciteta fungarija Mikološkog udruženja MycoBH (FAMU), publiciranje sveobuhvatne monografije o diverzitetu gljiva ovog protektorata te postavka edukacionih panoa o gljivama. Ipak, glavni cilj projekta je kreirati adekvatne smjernice i preporuke za upravu zaštićenog područja kako bi se na adekvatan način zaštitile gljive i njihova staništa.
Prethodni vikend smo započeli sa implementacijom aktivnosti i terenskog istraživanja gljiva u okviru novog Rufford projekta Discovering the Diversity of the Alpine Ascomycetous Fungi in Severely Vulnerable Ecosystems of Glacial and Other Mountainous Lakes in Bosnia and Herzegovina.
Glavni cilj projekta je izvršiti inventarizaciju gljiva odjeljka Ascomycota koje naseljavaju glacijalna i druga planinska jezera u Bosni i Hercegovini kao jednog od najugroženijih tipova staništa uopće, ali i uraditi preliminarnu procjenu ugroženosti takvih vrsta.
Projektom je planirano objavljivanje znanstvenih radova, publiciranje sveobuhvatne monografije te produkcija dokumentarnog filma na ovu temu.
Za početak terenskog rada odabrali smo Blatačko jezero. Ovo glacijalno jezero smješteno je na planini Bjelašnici u neposrednoj blizini sela Blace. Poput gorskog oka i svjedoka davno prošlih vremena i perioda glacijacije još uvijek prkosi prirodnim procesima sukcesije te pruža utočište za brojne vrste biljaka, životinja i gljiva. Nekadašnje dimenzije jezera su 400 m dužina, 150 m širina, a dubina do 4 metra. Ljeti temperatura vode doseže i do 22°C. Ovaj predio je zajedno sa kanjonom Rakitnice i okolnim nekropolama stećaka svojevremeno proglašen kulturnim pejzažem i nacionalnim spomenikom. Jezero je pored dosta više istraženog biljnog i životinjskog svijeta veoma značajno za brojne vrste gljiva, posebno gljiva razreda Ascomycota koje članovi našeg udruženja istražuju u okviru pomenutog Rufford projekta.
U petak 31.01.2020. godine na Mašinskom fakultetu u Sarajevu predstavljena je nova publikacija u izdanju Mikološkog udruženja MycoBH iz Sarajeva pod nazivom Inventarizacija gljiva na teritoriji zaštićenih područja Kantona Sarajevo (SP Vrelo Bosne, ZP Bijambare, SP Skakavac) – Smjernice i preporuke za upravljanje specifičnim tipovima staništa na teritoriji zaštićenih područja, koja je zapravo finalni rezultat implementacije projekta Inventarizacija gljiva razreda Ascomycota na teritoriji pojedinih zaštićenih područja u Kantonu Sarajevo finansiranog od strane Fonda za zaštitu okoliša FBiH.
U okviru publikacije predstavljeni su preliminarni popisi gljivljih vrsta za tri zaštićena područja u Kantonu Sarajevo (SP Vrelo Bosne, ZP Bijambare i SP Skakavac) dok je 68 vrsta gljiva obrađeno detaljnije uz napomene o njihovim ekološkim, fenološkim i distribucijskim karakteristikama. Za navedene vrste predložene su i konkretne konzervacijske smjernice odnosno savjeti usmjereni prije svega ka upravi zaštićenih područja, a sve kako bi se obezbjedila adekvatna zaštita specifičnih vrsta gljiva i osjetljivih staništa u okviru kojih žive i plodonose.
Svi koji su došli na promociju dobili su besplatan primjerak nove publikacije.
Koristimo priliku da se zahvalimo svim posjetiocima koji su izdvojili dragocjeno vrijeme i prisustvovali promociji knjige i nadamo se da se ubrzo vidimo nekom drugom prilikom.
U okviru implementacije projekta “Inventarizacija gljiva razreda Ascomycota na teritoriji pojedinih zaštićenih područja u Kantonu Sarajevo“, podržanog od strane Fonda za zaštitu okoliša FBiH, kao jedna od finalnih projektnih aktivnosti, objavljena je nova publikacija u izdanju Mikološkog udruženja MycoBH, ovaj put u vezi sa mikobiotama pojedinih zaštićenih područja u Kantonu Sarajevo.
U knjizi su predstavljeni preliminarni popisi za sljedeća zaštićena područja: SP Vrelo Bosne, ZP Bijambare i SP Skakavac, a određeni broj gljiva je detaljnije prezentovan uz podatke o njihovoj ekologiji, fenologiji, obrascima distribucije. Pored ovih informacija za ove vrste su istaknute i najizraženiji oblici prijetnji unutar zaštićenih područja, ali su predložene i konkretne konzervacijske aktivnosti za njihovu adekvatnu zaštitu.
Manji broj predstavljenih vrsta je po prvi put registrovan za područje Bosne i Hercegovine, a neke od njih su veoma rijetke, ali i ugrožene vrste.
Ova knjiga predstavlja značajan doprinos ne samo za upravu i menadžment zaštićenih područja Kantona Sarajevo, već i šire, za mikobiotu Bosne i Hercegovine općenito.
Objavljena je nova publikacija proizašla iz Rufford projekta Assessment of Diversity of Ascomycetous Fungi in Several Potential Protected Territories in Bosnia and Herzegovina.
U okviru ove knjige pod naslovom “Diverzitet gljiva odjeljka Ascomycota na teritoriji zaštićenih područja i područja u evaluaciji za zaštitu u Bosni i Hercegovini – Uspostava područja važnih za gljive (IFA) / Diversity of Ascomycetous Fungi in the Territories of Protected Areas and in the Areas Evaluated for the Protection in Bosnia-Herzegovina – Establishing Important Fungus Areas (IFA)” predstavljena je nadograđena metodologija koncepta identifikacije područja od značaja za gljive (IFA – Important Fungus Areas).
Knjiga broji 234 strane, a u istoj je predstavljeno 9 područja od velikog značaja za diverzitet i očuvanje raznolikosti gljivljih vrsta u Bosni iHercegovini te su zarad sveobuhvatnog konzervacijskog pristupa objedinjeni i integrisani podaci o drugim ugroženim vrstama organizama zabilježnih na predmetnim područjima.
U publikaciji su morfološki (makro i mikro fotografijama) te deskriptivno predstavljene ukupno 42 indikatorske vrste gljiva, a desetine drugih vrsta su predstavljene pojedinačnim fotografijama sa karakterističnim morfološkim elementima.
Knjiga je dominantno pisana engleskim jezikom, a najvažniji detalji i sažeci su izvučeni na BHS-u. Izdavač je Mikološko udruženje MycoBH iz Sarajeva, a štampana je u 200 primjeraka.
Publikaciju možete preuzeti na sljedećem linku: Download knjige – ResearchGate
Fotografija gore (iz publikacije): rijeka Orlja, okolina Olova (foto: Nihad Omerović)
Krajem decembra 2018. godine s realizacijom kreće projekat Inventarizacija gljiva razreda Ascomycota na teritoriji pojedinih zaštićenih područja u Kantonu Sarajevo sufinansiran od strane Fonda za zaštitu okoliša FBiH.
Projekat ima za cilj inventarizaciju askomiceta na području zaštićenih područja SP Vrelo Bosne, SP Skakavac i ZP Bijambare te kreiranje preliminarnih check-listi navedene grupe gljiva.
Pored toga u okviru projekta pažnja će biti posvećena i podizanju nivoa svijesti u vezi sa značajem gljiva u prirodi i ekosistemima općenito, osjetljivim staništima koja naseljavaju te nivoom njihove ugroženosti. Navedeno će biti realizovano kroz edukativne izlete, postavku info/edukativnih tabli odnosno panoa te publiciranje finalne publikacije u vezi sa gljivama razreda Ascomycota i staništima koja naseljavaju na teritoriji zaštićenih područja Kantona Sarajevo.
Discovering the Diversity of the Alpine Ascomycetous Fungi in Severely Vulnerable Ecosystems of Glacial and Other Mountainous Lakes in Bosnia and Herzegovina – Dokumentarni film (Nova avantura)
Planinska jezera glacijalnog ili nekog drugog porijekla predstavljaju jedinstvene i veoma specifične ekosisteme koji se postepeno, ali sigurno kroz prirodne ili vještačke procese suočavaju s vlastitim nestankom. U okviru ovih staništa tipične, ali i usko adaptivne vrste gljiva pronalaze svoja utočišta.
U ovoj epizodi Nove avanture otkrijte zašto su planinska jezera posebna staništa za gljive, da li postoji neka šansa za opstanak ovih ekosistema kao i koje vrste gljiva smo zabilježili na pojedinim jezerima.
Gljive reda Pezizales – Dokumentarne emisije (Nova avantura)
U okviru znanstveno-popularističkog serijala Nova avantura na BHRT-u tokom 2018. godine emitovana su dva nastavka kraćih dokumentarnih filmova o gljivama, prvenstveno gljivama razreda Ascomycota. Dokumentarni prilozi poznavanju mikobiote Bosne i Hercegovine snimani su tokom 2018. godine na više lokaliteta od kojih vrijedi izdvojiti prašumu Perućicu u NP Sutjeska, prašumu Ravna vala na planini Igman, okolinu Olova i gornji tok rijeke Orlje te planinu Lisinu kod Mrkonjić Grada.
Koristimo priliku da se još jednom zahvalimo Rufford Small Grant Foundation na podršci naučno-istraživačkom projektu Assessment of Diversity of Ascomycetous Fungi in several potential protected territories in Bosnia and Herzegovina te kompletnoj ekipi BHRT-a na čelu s urednikom Nihadom Zečevićem.
U snimanju emisije učestvovali: Rade Gašić, Nihad Omerović, Smiljan Tomić i Nedim Jukić.
Kraži sažetak dokumentarnih emisija je moguće pogledati na linku ispod.
