U subotu 07.12.2024. godine u 17:00h u prostorijama zgrade odjeljenja prirodnih nauka Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine održana je promocija knjige “Diverzitet gljiva na tresetištima u Bosni i Hercegovini” te kratkog dokumentarnog filma “Carstvo gljiva u carstvu mahovine” koji predstavljaju finalne outpute projekta “Mires of Bosnia and Herzegovina – Important and Fragile Habitat Types and Refugium for Boreal and Circumboreal Fungal Species” implementiranog od strane Mikološkog udruženja MycoBH u proteklih 18 mjeseci.
Promocija knjige i filma održana je u Zemaljskom muzeju Bosne i Hercegovine
U okviru realizovanog naučno-istraživačkog projekta koji je podržala The Rufford Foundation iz Londona te KJU Zaštišćena prirodna područja KS i Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine, realizovano je preko 20 terenskih istraživanja te je zabilježeno i determinisano preko 150 različitih vrsta gljiva više ili manje prilagođenih životu u okviru ekosistema tresetišta. U knjizi su predstavljene ukupno 82 vrste gljiva, a za svaku od njih realizovana je relevantna IUCN procjena ugroženosti. O kako osjetljivim i krhkim ekosistemima se radi, dovoljno govori podatak da je od ukupnog broja gljivljih vrsta njih gotovo 50% okarakterisano kao ranjive, ugrožene ili kritično ugrožene.
Link za dokumentarni film – “Carstvo gljiva u carstvu mahovine”
Promocija knjige i filma je bila poprilično posjećena, a svi posjetioci su dobili po besplatan primjerak knjige o tresetištima, ali i drugi naslov u izdanju Mikološkog udruženja MycoBH – “Gljive Hercegovine – između vode i krša” koji je nedavno također ugledao svjetlo dana.
Ovim putem još jednom koristimo priliku da se zahvalimo svim organizacijama, institucijama i pojedincima koje su podržale projekat te se nadamo da će rezultati do kojih se došlo biti od koristi u smislu kvalitetnog upravljanja i konzervacije ovih izuzetno osjetljivih i specifičnih staništa.
U subotu, 26.10.2024. godine, u Hotelu Mepas u Mostaru, održana je promocija najnovije mikološke literature u izdanju našeg udruženja.
Knjiga “Gljive Hercegovine – između vode i krša” rezultat je skoro dvogodišnjih istraživanja realizovanih na najznačajnijim rijekama neretvanskog sliva – Bune, Bunice, Bregave, Jasenice, Radimlje i Svilice, a u okviru projekta Assessing Status of Fungi inhabiting Neretva river as the Important Step Towards Identifying Top Priority Freshwater Sites in Bosnia and Herzegovina kojeg su podržali CEPF i BirdLife International.
U okviru publikacije izdvojeno je i predstavljeno ukupno 96 vrsta gljiva koje su kroz projektne aktivnosti registrovane na obalama navedenih rijeka. Ukupan broj registrovanih vrsta je znatno veći. Među predstavljenim vrstama nalaze se i neke koje su globalno rijetke ili su prilagođene isključivo mediteranskim uslovima. Veći broj vrsta je registrovan po prvi put za Bosnu i Hercegovinu.
Za sve vrste gljiva predstavljene u knjizi realizovana je i procjena ugroženosti prema relevantnim IUCN kriterijima.
Promociji je prisustvovao solidan broj posjetitelja iz Mostara, Stoca, Sarajeva, Čitluka, Trebinja i drugih okolnih gradova te koristimo priliku da se iskreno zahvalimo svima.
Uz promociju knjige bile su izložene i fotografije na platnu zabilježene u okviru projekta te radovi dvije umjetnice – Tajde Tufek iz Sarajeva i Marije Brdar iz Banja Luke.
Od jula 2023. godine naše Udruženje je započelo s aktivnostima u okviru novog projekta pod nazivom Assessing Status of Fungi inhabiting Neretva river as the Important Step Towards Identifying Top Priority Freshwater Sites in Bosnia and Herzegovina kojeg su podržali CEPF i BirdLife International. Ovaj projekat podrazumijeva realizaciju mikoloških istraživanja na obalama hercegovačkih rijeka Bune, Bunice, Bregave i Neretve te njihovih manjih pritoka, a sve s ciljem podizanja svijesti u vezi s značajem očuvanja slatkovodnih ekosistema i njihovih autohtonih obala.
Fokus istraživanja je stavljen na gljive odjeljka Ascomycota kao jedne od najvažnijih bioindikatora očuvanih stanišnih uslova odnosno postojanja nenarušenog vodnog režima.
Vrelo rijeke Bunice, prirodni dragulj i fenomen hercegovačkog krša
Projekat će trajati sve do posljednjeg kvartala 2024. godine, a na terenskim istraživanjima će učestvovati studenti iz Mostara i njegove okoline kao i studenti iz Sarajeva i Banja Luke. U drugoj polovini 2024. godine biće održana i međunarodna mikološka radionica na kojoj će učešće pored članova Mikološkog udruženja MycoBH te studenata prirodnih usmjerenja uzeti stručnjaci i mikolozi iz zemalja regiona.
Finalni outputi projekta će biti knjiga i dokumentarni film te se nadamo da ćemo na taj način kvalitetno zaokružiti sve prethodno realizovane projektne aktivnosti, ali i inicijativu za konzervaciju manjih lokaliteta na obalama pojedinih hercegovačkih rijeka kod kojih je do danas u dobroj mjeri očuvana njihova izvornost.
Gornji tok rijeke Bregave s izvornom obalnom vegetacijom
Sve dodatne informacije o projektnim aktivnostima možete dobiti putem maila info@mycobh.com, ali svakako uzeti i aktivno učešće u nekima od njih.
Psilopezia nummularialis, stanovnik obala donjeg toka rijeke Bunice
Gornji tok rijeke Bregave
Ukoliko smatrate da ovaj projekat na bilo koji način šteti ili ne ide u prilog zaštiti okoliša odnosno da negativno utiče na lokalnu zajednicu i njeno okruženje, vašu zabrinutost možete izraziti putem predviđene kontakt forme.
Mikološko udruženje MycoBH je krajem oktobra 2022. godine započelo s istraživanjima trestišta na planini Zvijezdi. Ovi osjetljivi ekosistemi su zapravo svjedoci pradavnih vremena i svojevrsni glacijalni relikti. Trestišta su staništa u okviru kojih živi određeni broj vrsta organizama koje možemo pronaći isključivo i samo tu. Zbog toga je njihov značaj izuzetno veliki, posebno u ovom dijelu Europe.
Trestišta ili cretove karakterište usporen proces razlaganja odumrle organske materije, stalno prisustvo vlage i vode, niska koncentracija kisika i močvarno odnosno tresetno tlo.
Đildino tresetište na planini Zvijezdi
Jedno od najimpresivnijih trestišta na planini Zvijezdi je Đildina bara (poznata još kao Tentina bara) koja je po površini u Bosni i Hercegovini odmah iza Ham Kram treseta kod Han Pijeska. Početkom druge polovine prošlog stoljeća ovaj lokalitet je proklamovan kao rezervat prirode. Prema tipologiji ubraja se u acidofilne cretove, a dom je određenom broju specifičnih vrsta vaskularne flore usko prilagođenih ovom tipu reliktnog staništa.
Treseti predstavljaju globalno ugrožena staništa te obogaćuju i upotpunjuju biodiverzitet naše zemlje. Pored biljaka, tresetna staništa su utočište i za pojedine rijetke, usko adaptivne vrste gljivljih organizama. Prva istraživanja koja smo realizovali na planini Zvijezdi upravo potvrđuju takvu činjenicu.
U narednom periodu Mikološko udruženje planira realizovati dodatna mikološka istraživanja na tresetima planine Zvijezde, a kako bi se identifikovale specifične i indikatorske vrste gljiva koje naseljavaju ova osjetljiva staništa.
Ovim putem obavještavamo sve zainteresirane strane da naučno-istraživački projekat “Istraživanje mikobiote područja planine Zvijezda s ciljem kreiranja konzervacijskih preporuka za buduće zaštićeno područje”, nažalost neće biti realizovan. Naime, premda je Odlukom Upravnog odbora Fonda za zaštitu okoliša FBiH br. UO-01-3-18-14-1/2021 od 23.12.2021. godine naš projekat podržan, u međuvremenu je došlo do izmjene uslova u vezi s instrumentom osiguranja sredstava te nismo u mogućnosti obezbjediti obligatornu bankarsku garanciju na puni iznos odobrenih sredstava prvenstveno zarad činjenice da smo nevladina i neprofitna organizacija koja nema obrtnih sredstava. Sva naša nastojanja (komunikacija s bankama, drugim nevladinim organizacijama te predstavnicima lokalne vlasti) da probamo ovo riješiti na način da implementacija projekta ne bude dovedena u pitanje nažalost nisu dala rezultata.
S druge strane svakako trebamo istaknuti da smo izuzetno zahvalni Fondu za zaštitu okoliša FBiH na do sada ukazanom povjerenju, ali i podvući činjenicu da su svi realizovani projekti imali itekako mjerljive i opipljive rezultate. Kroz projekte koje smo do sada realizovali dostavljeni su preliminarni podaci i operativne preliminarne baze podataka o diverzitetu mikobiote za sljedeća područja: Igman-Bjelašnica-Visočica, Zaštićeni pejzaž Konjuh, zaštićena područja Kantona Sarajevo (Vrelo Bosne, Bijambare i Skakavac) te Spomenik prirode Tajan. U okviru implementacije ovih projekata publicirane su tri naučno-popularne knjige, objavljeno je nekoliko naučnih radova, postavljeno 15-ak edukativnih panoa te snimljen jedan dokumentarni film.
Pored Mikološkog udruženja MycoBH postoji još čitav niz drugih udruženja koja su prvenstveno kroz ove projekte osiguravala sredstva za dosljedan naučno-istraživački rad, ali su ujedno u značajnoj mjeri doprinosila obogaćivanju baze podataka o biodiverzitetu u Bosni i Hercegovini. Zbog nemogućnosti da poput većine drugih nevladinih organizacija nađemo rješenje za postavljene uslove, naučno-istraživački rad u FBiH bi mogao biti u ozbiljnoj mjeri uzdrman. Nedostatak meritornih skupina podataka o biodiverzitetu, znanstvena neetičnost u praksi, deficit naučnog izražaja u svakom pogledu, uz donošenje nedovoljnog broja relevantnih, naučno koncipiranih zaključaka, i do danas su svrstavali našu zemlju na samo europsko dno.
Nažalost, njena pozicija, u ovom smislu, će vjerovatno biti zacementirana izvjesno vrijeme. Ovo saopštenje objavljujemo prvenstveno jer smo krajem prethodne godine najavili provedbu pomenutog projekta te smatramo da smo zbog toga dužni informisati javnost o novonastalim promjenama.
U subotu 11.06.2022. godine s početkom u 18:00h, u Centru za kulturu u Zavidovićima, biće održana promocija knjige i dokumentarnog filma o gljivama Spomenika prirode Tajan.
Ova “dvostruka” promocija predstavlja krunu završetka projekta pod nazivom “Otkrivanje diverziteta gljiva SP Tajan s ciljem valorizacije zaštićenog područja” kojeg su implementirali članovi Mikološkog udruženja MycoBH iz Sarajeva uz veliku pomoć SNIK Atom iz Zavidovića, a čiju realizaciju je podržao Fond za zaštitu okoliša FBiH.
Autori knjige “Gljive Spomenika prirode Tajan” su: Nedim Jukić, Nihad Omerović, Smiljan Tomić, Tarik Treštić i Radoslav Gašić. Knjiga je B5 formata u tvrdom povezu te broji ukupno 245 strane. Svi posjetioci na promociji će biti nagrađeni s jednim primjerkom ovog novog mikološkog naslova. Pored toga posjetioci će imati priliku da se upoznaju i sa sadržajem druge nedavno objavljene knjige u izdanju Mikološkog udruženja MycoBH – “Gljive gorskih očiju – svijet koji nestaje”.
Pored knjige u Domu kulture će biti promovisan i novi dokumentarni film, istog naslova kao i knjiga. Film je napravljen u produkciji Mikološkog udruženja MycoBH, a materijal je sniman tokom terenskih istraživanja u posljednje dvije godine. Promocija dokumentarnog filma će biti održana istovremeno, u Centru za kulturu te online na oficijelnom kanalu Mikološkog udruženja MycoBH s početkom u 18:30h.
Premda su sve planine sa prirodnim jezerima glacijalnog, cirknog ili drugog porijekla u Bosni i Hercegovini lijepe na sebi svojstven način jedna od njih je ipak posebna po tom pitanju. Planina Zelengora sa najvećim brojem jezera u našoj zemlji predstavlja iskonsku oazu i divljinu, ali i nepregledno prostranstvo u čijim njedrima se nalaze neka od najmarkantnijih planinskih prirodnih jezera u ovom dijelu Europe uopće.
Ovi nestvarni i bajkoviti predjeli ujedno predstavljaju i vrlo značajna utočišta za značajan broj različitih vrsta gljiva koje razlažu odumrlu močvarnu vegetaciju, grade simbiozu sa higrofilnim vrstama drveća i grmlja poput vrba ili parazitiraju na nekoj vrsti insekta koji obitava na ovoj vrsti staništa. Jezerske obale su posebno interesantna staništa za brojne vrste askomiceta i predstavljaju istinske refugije u nepreglednom bespuću i vrletima Zelengore.
Raznolikost obalne vegetacije na jezerima Zelengore uslovila je i različitost gljivljih vrsta. U uslovima progresivne sukcesije pojedinih jezera, gljive dolaze do izražaja i u ulozi stabilizatora usporavaju ove nepovratne procese razlažući odumrlu organsku materiju i omogućavajući njeno kruženje. Istovremeno gljive, među kojima je i određen broj onih rijetkih i usko adaptivnih, obogaćuju i doprinose ukupnoj bioraznolikosti planine Zelengore, ali i Bosne i Hercegovine u cjelini.
Orlovačko, Kotlaničko, Kladopoljsko i Štirinsko jezero te jezera Gornje i Donje bare, ali i ona druga jezera koja u okviru Rufford projekta pod nazivom Discovering the Diversity of the Alpine Ascomycetous Fungi in Severely Vulnerable Ecosystems of Glacial and Other Mountainous Lakes in Bosnia and Herzegovina nismo imali priliku istražiti (poput Bijelog i Crnog) ne mogu ostaviti nikoga ravnodušnim, a za znanstvenike i istraživače predstavljaju neiscrpne, ali i izuzetno nadahnjujuće plohe za dugogodišnje opite i znatiželjna ispitivanja.
Upravo zbog toga prijeko je potrebno da se svi zajedno kao vrsta koja koristi ratio svojski potrudimo, ali i poduzmemo sve što je do nas kako bi ovi prirodni fenomeni još dugo vremena ukrašavali planinske krajolike.
Mikološko udruženje MycoBH ili prije Amatersko mikološko udruženje ove godine je napunilo punih 11 godina od svog osnivanja. 11 godina neprestanog rada, istraživanja i inventarizacije gljiva te promocije mikologije kao nauke u Bosni i Hercegovini. Do danas smo kroz ovo udruženje realizovali brojne popularističke ili naučno-istraživačke projekte, posjetili brojna nedirnuta prirodna blaga u našoj državi, provlačili se kroz brojne gudure, kanjone, prašume, močvare, presušena ili nabujala korita rijeka i potoka, radovali se i ushićeno usklikivali latinske nazive brojnih rijetkih vrsta pri pronalasku na terenima, potajno se nadali i s oprezom (nekad i s malo manje opreza) najavljivali neko novo taksonomsko otkriće, disciplinovano stvarali kreativnu podlogu za dioptriju ili njeno povećanje bjesomučno noćima zureći u mikroskope, lupe i druga pomagala, a uvijek tragajući za onim iskonskim ili barem najbliže izvornom njemu.
Jezera na Treskavici, juni 2021 (foto: Nedim Jukić).
Ipak, među svim terenima i projektima koje smo do sada radili posebno mjesto zauzima aktuelni projekat istraživanja mikobiote planinskih i glacijalnih jezera kojeg je podržala Rufford fondacija pod nazivom Discovering the Diversity of the Alpine Ascomycetous Fungi in Severely Vulnerable Ecosystems of Glacial and Other Mountainous Lakes in Bosnia and Herzegovina (pojedinosti o projektu je moguće pregledati ovdje).
Gorske oči, kako planinari i drugi ljubitelji prirode često nazivaju planinska jezera, su sama po sebi posebna, odišu nečim nestvarnim i nesvagdašnjim, često su skrivena duboko u samom srcu planine i njenih vrleti, izolirana od modernog svijeta svjedoče o davnim vremenima ledenjaka i drugačijih prilika na našim prostorima i prkose vremenu, ali do kada…
Najintrigantnija pojedinost ovog projekta je upravo činjenica da sva planinska i glacijalna jezera u Bosni i Hercegovini polako, ali sigurno nestaju. Ovo je neminovnost. Proces koji vjerovatno možemo usporiti, ali ne i zaustaviti. Šta je onda s gljivama? Gljive, moramo reći još uvijek mada se i to pomalo mijenja, nisu u Bosni i Hercegovini ni približno dobro istražene kao što bi to trebale biti. Uže posmatrajući, o gljivama koje naseljavaju obale planinskih i glacijalnih jezera gotovo da se ništa i ne zna. Postoje tek neki šturi i mahom neobjavljeni podaci o ovim specifičnim organizmima na još specifičnijim staništima.
Zar to onda nije najveći mogući motiv koji može biti za jednog istraživača i prirodnjaka? Istražiti nešto što živi i uspijeva se za sada reproducirati na staništima koja nestaju. Za bilo koga ko u sebi ima bar malo konzervacijskog duha i volje ovo je zaista pogon na sva četiri ili da ne kažemo raketni pogon.
Radno na terenu: istraživanje i uzorkovanje vrsta na obalama jezera te snimanje video materijala (foto: Braco Babić i Nedim Jukić).
Do okončanja projekta imamo još dosta posla pred nama. Da će biti lako, neće, ali se nadamo da će knjiga koja će uslijediti te dokumentarac koji će biti emitovan na državnoj televiziji biti dovoljni da vas uvjere u posebnost svega što smo pomenuli, a nama biti satisfakcija za sav slatki umor koji smo doživjeli kroz njegovu implementaciju.
U prvih mjesec dana implementacije projekta “Otkrivanje diverziteta gljiva SP Tajan s ciljem valorizacije područja” kojeg je podržao Fond za zaštitu okoliša FBiH realizovan je niz terenskih istraživanja na različitim lokalitetima u okviru ovog protektorata. Predmet istraživanja su mahom bili vodni tokovi odnosno slivna područja potoka i rijeka: Lužnica, Mašica, Duboka Tajašnica i Tisovica. Neka od staništa uz ove vodne tokove predstavljaju izuzetno skrovite mikrolokalitete i istinske refugije za brojne osjetljive vrste organizama koji upravo na ovom području pronalaze svoje sigurno utočište.
U okviru preliminarnih istraživanja zabilježen je solidan broj karaktersitičnih vernalnih vrsta gljiva, a neke od njih predstavljaju i značajne bioindikatore, odnosno direktne pokazatelje nenarušenosti pojedinih ekosistema, ali i posebnosti ovih staništa. Posljednja istraživanja su realizovana u impozantnom kanjonu Duboke Tajašnice koji vjerovatno predstavlja i najznačajniji geološko-hidrološki i vegetacijski kompleks ovog zaštićenog područja u pravom smislu riječi (dio fotografija donosimo u nastavku). Napominjemo da će sve mikološke vrijednosti SP Tajan registrovane u okviru implementacije ovog projekta biti objedinjene i publicirane u sveobuhvatnoj finalnoj publikaciji, a kako bi na najadekvatniji način svim interesnim grupama približili značaj ovakvog dragulja za svijet gljiva, ali i uopće.
Koristimo i ovu priliku da se zahvalimo SNIK Atom iz Zavidovića na apsolutnoj i bezrezervnoj podršci na implementaciji projekta te dragocjenom stručnom vodstvu na terenu.
