U protekle tri godine jedan dio članova Mikološkog udruženja MycoBH je uzeo vrlo važno učešće u biološkim istraživanjima područja od značaja za zaštitu u Bosni i Hercegovinu (planina Ozren i planina Majevica), a koja su se nažalost suočila s različitim vidovima prijetnji i eksploatacija koje bi neupitno vodile ka nepovratnom narušavanju ravnoteže u okviru ovih veoma posebnih ekosistema.
Sa oba projekta je rukovodila Mreža za zaštitu prirode BiH – https://npn.ba, a na istraživanjima na planini Majevici, odnosno opštini Lopare, pridružili su se i članovi Udruženja Čuvari Majevice iz Lopara.
Cystolepiota bucknallii i Oudemansiella melanotricha, rijetke vrste gljiva pronađene na Ozrenu.
Ciljevi istraživanja
Ciljevi istraživanja su bili da se kroz određeni vremenski okvir zabilježe prvi podaci o diverzitetu mikobiote na planinama Ozren i Majevica, uz poseban naglasak na prisustvo i identificiranje mogućih rijetkih i ugroženih vrsta gljiva. Kroz realizaciju terenskog rada cilj je bio i procijeniti važnost staništa ovih područja sa mikološkog aspekta, a u slučaju Ozrena i obezbjeđivanja relevantnih informacija za inicijativu o proglašenju ove planine zaštićenim područjem.
Novi nalazi za Bosnu i Hercegovinu zabilježeni na planini Ozren.
Posebno je potrebno istaći da se u okviru preliminarnih rezultata za planinu Ozren uradila i procjena ugroženosti pojedinih vrlo rijetkih i značajnih vrsta te je autor istraživanja predložio i relevantne kategorije ugroženosti za ove vrste. Rezultati istraživanja mikobiote, uz rezultate iz drugih bioloških oblasti, ali i bogato kulturno-historijsko nasljeđe ovog kraja, doprinijeli su da nadležne entitetske institucije u Republici Srpskoj proglase planinu Ozren zaštićenim područjem u aprilu ove godine.
S druge strane u slučaju planine Majevice izdvojene su vrste koje su već ranije prepoznate kao kandidati za crvene liste gljiva te je kreirana preliminarna i parcijalna projekcija raznolikosti gljiva ovog područja koja predstavlja veoma važnu bazu za nastavak istraživanja.
Marasmius bulliardii s planine Majevice.
Rezultati istraživanja
Ovakva istraživanja su nešto što je prijeko potrebno Bosni i Hercegovini u kojoj su gljive i mikobiota još uvijek poprilična nepoznanica. Veliki broj područja u našoj zemlji s mikološkog aspekta još uvijek nije nikako istražen pa je neophodno planirati slične projekte i u budućnosti kako bi se diverzitet gljiva što bolje upoznao. Projekti bioloških studija na Majevici i Ozrenu su ujedno i primjer koherentnog i efikasnog pristupa projektnom problemu, ali i pravi primjer uspješne i produktivne međuentitetske saradnje više nevladinih organizacija.
U nastavku možete preuzeti oba izvještaja s kompletnim popisima registrovanih vrsta te njihovim makrofotografijama.
Rijeka Duboka je lijeva pritoka rijeke Vrbanje (poznata je još pod nazivom Duboki potok), duga devet kilometara. Nalazi se na području opština Kneževo i Kotor Varoš (Republika Srpska, Bosna i Hercegovina), a svojim kanjonskim dijelom i vodopadima predstavlja značajnu geomorfološku i prirodnu cjelinu.
Više informacija o području i planiranoj zaštiti moguće je saznati na stranici mreže za zaštitu prirode – https://npn.ba/duboka/
Slabo pristupačni kanjonski, strmi teren te odsustvo infrastrukture pogodne teškoj mehanizaciji, ali i intenzivnijem i invazivnijem prisustvu čovjeka, omogućili su dobar stepen očuvanja ovog područja odnosno izostanak izraženijih antropogenih djelovanja. Dendrofloru ovog lokaliteta karakteriše prisustvo spontanog razvoja vegetacije, a duboki dijelovi kanjona odišu prašumskim karakterom sa velikim brojem prirodno odumrlih i poleglih stabala.
Već kroz preliminarna mikološka istraživanja realizirana na ovom području tokom 2025. godine došli smo do zaključka da se radi o jednom od izuzetno vrijednih mikoloških lokaliteta (potencijalno IFA – Important Fungus Area kandidat) dok je istovremeno vrlo vjerovatno da je u pitanju značajno područje i sa aspekta drugih naučnih oblasti.
U oktobru ove godine smo prilikom obilaska terena zabilježili čitav niz vrlo značajnih, indikatorskih vrsta gljiva od kojih su neke ugrožene u svim temljama regiona i Evrope, gdje god su registrovane. Razlozi njihove ugroženosti su prvenstveno osjetljivost i specifičnost staništa te sve veći pritisak kojem su ovakva područja globalno izložena. Znanstveni tim MycoBH radi na kreiranju preliminarnog spiska gljiva zabilježenih na ovom području koji predstavlja samo neznatan dijelić ukupnog diverziteta mikobiote kanjona rijeke Duboke.
Sowerbyella fagicola – vrlo rijetka saprotrofna vrsta koja razlaže ostatke i listinac bukve
Među registrovanim vrstama ovaj put izdvajamo Sowerbyella fagicola – do sada samo jednom zabilježena u Bosni i Hercegovini (okolina Olova) i predložena za status kritično ugrožene vrste (CR) prvenstveno zbog senzibilnosti staništa koja naseljava (očuvane šumske sastojine sa dubokim slojem stelje i listinca). U svim zemljama u kojima je zabilježena nalazi se na crvenim listama.
Druga vrlo značajna vrsta koju smo registrovali je Chromosera viola – prvi put pronađena u Bosni i Hercegovini i sa manje od 50 poznatih lokaliteta na kojima ova vrsta živi globalno. Preferira šumske sastojine bukve, hrasta, bora te drugih vrsta drveća i karakteristična je za umjereni i mediteranski dio evropskog kontinenta.
Pored pomenute dvije vrste, u okviru naših istraživanja zabilježili smo još nekoliko veoma rijetkih i ugroženih vrsta gljiva o kojima ćemo ubrzo oficijelno izvjestiti partnersku organizaciju Centar za životnu sredinu iz Banja Luke koja rukovodi biološkim istraživanjima ovog područja.
Chromosera viola – prvi zvanični nalaz u Bosni i Hercegovini
Vjerujemo da bi se detaljnijim i sistematičnijim pristupom mikološkim, ali i drugim biološkim istraživanjima ovog područja kreirala jasnija slika o istinskoj vrijednosti i značaju kanjona rijeke Duboke. Čvrstog smo uvjerenja da ovaj fenomen prirode krije brojne raritete, a vrlo moguće i taksonomske novitete.
S druge strane frapantno zvuči podatak da postoje osobe koje su došle na ideju da ovakav prirodni dragulj eksploatišu na najbeskrupolozniji način kroz izgradnju mini hidrocentrale. Nadamo se i čvrsto vjerujemo da će ovo ostati upravo samo to – sumanuta ideja i nedosanjani snovi neostvarenih individua.
Sigurni smo da će opština Kotor Varoš, ali i nadležna vlada entiteta, prepoznati konzervacijski potencijal ovog lokaliteta posebno imajući u vidu recentne rezultate istraživanja kao i da će u skladu s Izmjenama i dopunama Prostornog plana Republike Srpske do 2025. ovo područje biti proglašeno Spomenikom prirode ili nekom drugom odgovarajućom kategorijom zaštićenog područja.
U subotu 07.12.2024. godine u 17:00h u prostorijama zgrade odjeljenja prirodnih nauka Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine održana je promocija knjige “Diverzitet gljiva na tresetištima u Bosni i Hercegovini” te kratkog dokumentarnog filma “Carstvo gljiva u carstvu mahovine” koji predstavljaju finalne outpute projekta “Mires of Bosnia and Herzegovina – Important and Fragile Habitat Types and Refugium for Boreal and Circumboreal Fungal Species” implementiranog od strane Mikološkog udruženja MycoBH u proteklih 18 mjeseci.
Promocija knjige i filma održana je u Zemaljskom muzeju Bosne i Hercegovine
U okviru realizovanog naučno-istraživačkog projekta koji je podržala The Rufford Foundation iz Londona te KJU Zaštišćena prirodna područja KS i Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine, realizovano je preko 20 terenskih istraživanja te je zabilježeno i determinisano preko 150 različitih vrsta gljiva više ili manje prilagođenih životu u okviru ekosistema tresetišta. U knjizi su predstavljene ukupno 82 vrste gljiva, a za svaku od njih realizovana je relevantna IUCN procjena ugroženosti. O kako osjetljivim i krhkim ekosistemima se radi, dovoljno govori podatak da je od ukupnog broja gljivljih vrsta njih gotovo 50% okarakterisano kao ranjive, ugrožene ili kritično ugrožene.
Link za dokumentarni film – “Carstvo gljiva u carstvu mahovine”
Promocija knjige i filma je bila poprilično posjećena, a svi posjetioci su dobili po besplatan primjerak knjige o tresetištima, ali i drugi naslov u izdanju Mikološkog udruženja MycoBH – “Gljive Hercegovine – između vode i krša” koji je nedavno također ugledao svjetlo dana.
Ovim putem još jednom koristimo priliku da se zahvalimo svim organizacijama, institucijama i pojedincima koje su podržale projekat te se nadamo da će rezultati do kojih se došlo biti od koristi u smislu kvalitetnog upravljanja i konzervacije ovih izuzetno osjetljivih i specifičnih staništa.
U subotu, 26.10.2024. godine, u Hotelu Mepas u Mostaru, održana je promocija najnovije mikološke literature u izdanju našeg udruženja.
Knjiga “Gljive Hercegovine – između vode i krša” rezultat je skoro dvogodišnjih istraživanja realizovanih na najznačajnijim rijekama neretvanskog sliva – Bune, Bunice, Bregave, Jasenice, Radimlje i Svilice, a u okviru projekta Assessing Status of Fungi inhabiting Neretva river as the Important Step Towards Identifying Top Priority Freshwater Sites in Bosnia and Herzegovina kojeg su podržali CEPF i BirdLife International.
U okviru publikacije izdvojeno je i predstavljeno ukupno 96 vrsta gljiva koje su kroz projektne aktivnosti registrovane na obalama navedenih rijeka. Ukupan broj registrovanih vrsta je znatno veći. Među predstavljenim vrstama nalaze se i neke koje su globalno rijetke ili su prilagođene isključivo mediteranskim uslovima. Veći broj vrsta je registrovan po prvi put za Bosnu i Hercegovinu.
Za sve vrste gljiva predstavljene u knjizi realizovana je i procjena ugroženosti prema relevantnim IUCN kriterijima.
Promociji je prisustvovao solidan broj posjetitelja iz Mostara, Stoca, Sarajeva, Čitluka, Trebinja i drugih okolnih gradova te koristimo priliku da se iskreno zahvalimo svima.
Uz promociju knjige bile su izložene i fotografije na platnu zabilježene u okviru projekta te radovi dvije umjetnice – Tajde Tufek iz Sarajeva i Marije Brdar iz Banja Luke.
Da li ste znali da u Bosni i Hercegovini postoje mikro staništa koja su identična onima iz Sjeverne Evrope i Azije odnosno Skandinavije i Sibira? Iako zauzimaju gotovo neznatne površine kod nas, tresetišta (eng. Peatlands) su živući svjedoci i svojevrsna reliktna ostavština postglacijalnog doba. Danas globalno predstavljaju možda i najugroženije tipove ekosistema.
Tresetištima zapravo nazivamo staništa koja su vrlo bliska močvarama, kod nas su najčešća u gorskom pojasu (oko 1.000 mnv), karakteriše ih stalno prisustvo vlage i vode odnosno slaba vodopropusnost podloge, oskudijevaju kisikom i nutrijentima pa ih odlikuje vrlo usporen proces razgradnje odumrle organske materije. Zbog usporene razgradnje odumrlih biljaka na ovom tipu staništa se formiraju tresetni slojevi odnosno treset koji se nažalost najčešće eksploatiše za potrebe ogrijeva. Pored eksploatacije treseta ovi ekosistemi su često ugroženi i drugim antropogenim djelovanjima: meliorizacijom za potrebe poljoprivrede, narušavanjem hidrološkog režima tresetišta, sječom, ali i drugim izmjenama koje narušavaju izvorni karakter staništa.
Tresetištem se zapravo naziva svako stanište koje je prekriveno tresetom minimalne debljine 30 cm. Iako postoje različiti tipovi i forme tresetišta, jedne od najzanimljvijih, s biološkog aspekta, su tresetišta prekrivena mahovinama tresetarima (rod Sphagnum). Mahovine tresetari imaju sposobnost apsorpcije nevjerovatne količine vode te su odličan alat u regulaciji suša i poplava. Pored toga ovi specifični ekosistemi su dom velikom broju usko prilagođenih vrsta organizama koje možemo pronaći isključivo i samo tu. Premda za “obične” posjetioce tresetišta ne predstavljaju ništa više do običnih močvara ili bara, za biologe su to istinske riznice biodiverziteta i jedinstvena prilika da se upoznaju brojne vrste koje nemamo priliku susresti drugdje. Tresetište je ustvari svojevrsni “flashback” u prošlost, u period kada je klima na ovim prostorima bila dosta hladnija, a posljednje ledeno doba netom završilo.
Kao što smo već naveli, tresetišta danas pokrivaju veoma male fragmentirane površine u Bosni i Hercegovini pa je stoga vrlo važno da ih adekvatno zaštitimo i na taj način sačuvamo sve prirodne dragocjenosti koje ih karakterišu.
Neka od najpoznatijih i najvećih tresetišta kod nas su: Han Kram kod Han Pijeska, zatim Duga, Slana i Okrugla bara na teritoriji Zaštićenog pejzaža Bijambare, Đildino i druga manja tresetišta na planini Zvijezdi, te manja tresetišta na planinama Vranici, Jahorini i dr.
Zbog niskog udjela hranjivih materija tresetišta često karakterišu i karnivorne biljke – mesožderke, koje su primorane da zbog nedostataka nutrijenata u tlu i vodi iste osiguravaju na druge načine, koristeći nešto drugačije životne strategije.
Tresetišta su danas vrlo interesantna za nauku jer dokazano aktivno djeluju na reduciranje negativnih efekata koje sa sobom nose klimatske promjene, najveći su absorber ugljika na planeti Zemlji, regulišu hidrološka kretanja i spriječavaju oscilacije, čine klimu hladnijom i obično se kod nas nalaze na mrazištima (Bijambare, Han Kram, Zvijezda).
Pored svega navedenog vrlo su bitan faktor po biodiverzitet nekog područja, ali i globalno. Premda ih ne karakteriše pretjerano izražena brojnost vrsta flore i faune, na njima pronalazimo mahom vrste koje ne možemo pronaći na drugim mjestima.
U okviru naučno-istraživačkog projekta pod nazivom “Mires of Bosnia and Herzegovina – Important and Fragile Habitat Types and Refugium for Boreal and Circumboreal Fungal Species” kojeg od ove godine provodi tim znanstvenika iz Mikološkog udruženja MycoBH iz Sarajeva (www.mycobh.com) cilj je u što većoj mjeri istražiti jedinstveni svijet tresetišta u našoj zemlji s posebnim fokusom na različite vrste gljiva koje naseljavaju ove ugrožene ekosisteme.
Kao što je slučaj i kod drugih vrsta organizama, pojedine gljive su se također prilagodile posebnim uvjetima tresetišta, pa neke od njih možemo pronaći isključivo na jednom ili svega par lokaliteta u Bosni i Hercegovini. Mnoge vrste gljiva koje su otkrivene do sada, kroz pomenute projektne aktivnosti, predstavljaju prve ikad zabilježene nalaze za našu zemlju, a iz Mikološkog udruženja MycoBH se nadaju da će zabilježiti i nove vrste za nauku.
Više informacija o projektu, koji ima za cilj promovisati suštinske vrijednosti i značaj tresetišta kroz prizmu mikologije, moguće je pronaći na oficijelnoj stranici projekta: https://shorturl.at/mX268
Projekat “Mires of Bosnia and Herzegovina – Important and Fragile Habitat Types and Refugium for Boreal and Circumboreal Fungal Species” podržan je od strane Rufford fondacije iz Londona i Kantonalne javne ustanove za Zaštićena područja Kantona Sarajevo.
Mikološko udruženje MycoBH je krajem oktobra 2022. godine započelo s istraživanjima trestišta na planini Zvijezdi. Ovi osjetljivi ekosistemi su zapravo svjedoci pradavnih vremena i svojevrsni glacijalni relikti. Trestišta su staništa u okviru kojih živi određeni broj vrsta organizama koje možemo pronaći isključivo i samo tu. Zbog toga je njihov značaj izuzetno veliki, posebno u ovom dijelu Europe.
Trestišta ili cretove karakterište usporen proces razlaganja odumrle organske materije, stalno prisustvo vlage i vode, niska koncentracija kisika i močvarno odnosno tresetno tlo.
Đildino tresetište na planini Zvijezdi
Jedno od najimpresivnijih trestišta na planini Zvijezdi je Đildina bara (poznata još kao Tentina bara) koja je po površini u Bosni i Hercegovini odmah iza Ham Kram treseta kod Han Pijeska. Početkom druge polovine prošlog stoljeća ovaj lokalitet je proklamovan kao rezervat prirode. Prema tipologiji ubraja se u acidofilne cretove, a dom je određenom broju specifičnih vrsta vaskularne flore usko prilagođenih ovom tipu reliktnog staništa.
Treseti predstavljaju globalno ugrožena staništa te obogaćuju i upotpunjuju biodiverzitet naše zemlje. Pored biljaka, tresetna staništa su utočište i za pojedine rijetke, usko adaptivne vrste gljivljih organizama. Prva istraživanja koja smo realizovali na planini Zvijezdi upravo potvrđuju takvu činjenicu.
U narednom periodu Mikološko udruženje planira realizovati dodatna mikološka istraživanja na tresetima planine Zvijezde, a kako bi se identifikovale specifične i indikatorske vrste gljiva koje naseljavaju ova osjetljiva staništa.
Ovim putem obavještavamo sve zainteresirane strane da naučno-istraživački projekat “Istraživanje mikobiote područja planine Zvijezda s ciljem kreiranja konzervacijskih preporuka za buduće zaštićeno područje”, nažalost neće biti realizovan. Naime, premda je Odlukom Upravnog odbora Fonda za zaštitu okoliša FBiH br. UO-01-3-18-14-1/2021 od 23.12.2021. godine naš projekat podržan, u međuvremenu je došlo do izmjene uslova u vezi s instrumentom osiguranja sredstava te nismo u mogućnosti obezbjediti obligatornu bankarsku garanciju na puni iznos odobrenih sredstava prvenstveno zarad činjenice da smo nevladina i neprofitna organizacija koja nema obrtnih sredstava. Sva naša nastojanja (komunikacija s bankama, drugim nevladinim organizacijama te predstavnicima lokalne vlasti) da probamo ovo riješiti na način da implementacija projekta ne bude dovedena u pitanje nažalost nisu dala rezultata.
S druge strane svakako trebamo istaknuti da smo izuzetno zahvalni Fondu za zaštitu okoliša FBiH na do sada ukazanom povjerenju, ali i podvući činjenicu da su svi realizovani projekti imali itekako mjerljive i opipljive rezultate. Kroz projekte koje smo do sada realizovali dostavljeni su preliminarni podaci i operativne preliminarne baze podataka o diverzitetu mikobiote za sljedeća područja: Igman-Bjelašnica-Visočica, Zaštićeni pejzaž Konjuh, zaštićena područja Kantona Sarajevo (Vrelo Bosne, Bijambare i Skakavac) te Spomenik prirode Tajan. U okviru implementacije ovih projekata publicirane su tri naučno-popularne knjige, objavljeno je nekoliko naučnih radova, postavljeno 15-ak edukativnih panoa te snimljen jedan dokumentarni film.
Pored Mikološkog udruženja MycoBH postoji još čitav niz drugih udruženja koja su prvenstveno kroz ove projekte osiguravala sredstva za dosljedan naučno-istraživački rad, ali su ujedno u značajnoj mjeri doprinosila obogaćivanju baze podataka o biodiverzitetu u Bosni i Hercegovini. Zbog nemogućnosti da poput većine drugih nevladinih organizacija nađemo rješenje za postavljene uslove, naučno-istraživački rad u FBiH bi mogao biti u ozbiljnoj mjeri uzdrman. Nedostatak meritornih skupina podataka o biodiverzitetu, znanstvena neetičnost u praksi, deficit naučnog izražaja u svakom pogledu, uz donošenje nedovoljnog broja relevantnih, naučno koncipiranih zaključaka, i do danas su svrstavali našu zemlju na samo europsko dno.
Nažalost, njena pozicija, u ovom smislu, će vjerovatno biti zacementirana izvjesno vrijeme. Ovo saopštenje objavljujemo prvenstveno jer smo krajem prethodne godine najavili provedbu pomenutog projekta te smatramo da smo zbog toga dužni informisati javnost o novonastalim promjenama.
U subotu 11.06.2022. godine s početkom u 18:00h, u Centru za kulturu u Zavidovićima, biće održana promocija knjige i dokumentarnog filma o gljivama Spomenika prirode Tajan.
Ova “dvostruka” promocija predstavlja krunu završetka projekta pod nazivom “Otkrivanje diverziteta gljiva SP Tajan s ciljem valorizacije zaštićenog područja” kojeg su implementirali članovi Mikološkog udruženja MycoBH iz Sarajeva uz veliku pomoć SNIK Atom iz Zavidovića, a čiju realizaciju je podržao Fond za zaštitu okoliša FBiH.
Autori knjige “Gljive Spomenika prirode Tajan” su: Nedim Jukić, Nihad Omerović, Smiljan Tomić, Tarik Treštić i Radoslav Gašić. Knjiga je B5 formata u tvrdom povezu te broji ukupno 245 strane. Svi posjetioci na promociji će biti nagrađeni s jednim primjerkom ovog novog mikološkog naslova. Pored toga posjetioci će imati priliku da se upoznaju i sa sadržajem druge nedavno objavljene knjige u izdanju Mikološkog udruženja MycoBH – “Gljive gorskih očiju – svijet koji nestaje”.
Pored knjige u Domu kulture će biti promovisan i novi dokumentarni film, istog naslova kao i knjiga. Film je napravljen u produkciji Mikološkog udruženja MycoBH, a materijal je sniman tokom terenskih istraživanja u posljednje dvije godine. Promocija dokumentarnog filma će biti održana istovremeno, u Centru za kulturu te online na oficijelnom kanalu Mikološkog udruženja MycoBH s početkom u 18:30h.
Istraživanja gljiva na području Spomenika prirode Tajan, a u okviru projekta Otkrivanje diverziteta gljiva SP Tajan s ciljem valorizacije zaštićenog područja, ulaze u završnu fazu. Podaci koji su prikupljeni do sada, odnosno u proteklih godinu dana, ažuriraju se i sređuju te će ubrzo biti publikovani u vidu preliminarnog popisa gljiva ovog zaštićenog područja. Popis gljiva te taksonomske crtice za preko stotinu vrsta gljiva, među kojima su neke po prvi put registrovane za Bosnu i Hercegovinu, biće objavljeni u finalnoj publikaciji ovog projekta koja bi trebala ugledati svjetlo dana veoma brzo.
U međuvremenu, kraj februara smo iskoristili za postavku edukacijskih panoa na tri lokaliteta u SP Tajan (Kamenica, Mašićka rijeka i močvarište na raskrižju Ponijeri-vrh Tajan-Suha). Na ovaj način sveukupna ponuda Spomenika pririode Tajan je obogaćena, a posjetiocima ovog zaštićenog područja su pružene informacije o svijetu gljiva koje naseljavaju ovo područje.
created by dji camera
Ukupan broj zabilježenih vrsta gljiva na Tajanu je veoma značajan za mikobiotu Bosne i Hercegovine u cjelini, a izvjesno je da će se mikološka, ali i druga biološka istraživanja nastaviti i u godinama koje su pred nama, kako bi uspjeli otkriti još poneko skriveno blago Spomenika prirode Tajan.
Mikološko udruženje MycoBH i Snik ATOM – Realizacija projektnih aktivnosti na Tajanu
