Istraživanje trestišta na planini Zvijezdi

Djildino tresetiste

Mikološko udruženje MycoBH je krajem oktobra 2022. godine započelo s istraživanjima trestišta na planini Zvijezdi. Ovi osjetljivi ekosistemi su zapravo svjedoci pradavnih vremena i svojevrsni glacijalni relikti. Trestišta su staništa u okviru kojih živi određeni broj vrsta organizama koje možemo pronaći isključivo i samo tu. Zbog toga je njihov značaj izuzetno veliki, posebno u ovom dijelu Europe.

Trestišta ili cretove karakterište usporen proces razlaganja odumrle organske materije, stalno prisustvo vlage i vode, niska koncentracija kisika i močvarno odnosno tresetno tlo.

Đildino tresetište
Đildino tresetište na planini Zvijezdi

Jedno od najimpresivnijih trestišta na planini Zvijezdi je Đildina bara (poznata još kao Tentina bara) koja je po površini u Bosni i Hercegovini odmah iza Ham Kram treseta kod Han Pijeska. Početkom druge polovine prošlog stoljeća ovaj lokalitet je proklamovan kao rezervat prirode. Prema tipologiji ubraja se u acidofilne cretove, a dom je određenom broju specifičnih vrsta vaskularne flore usko prilagođenih ovom tipu reliktnog staništa.

Treseti predstavljaju globalno ugrožena staništa te obogaćuju i upotpunjuju biodiverzitet naše zemlje. Pored biljaka, tresetna staništa su utočište i za pojedine rijetke, usko adaptivne vrste gljivljih organizama. Prva istraživanja koja smo realizovali na planini Zvijezdi upravo potvrđuju takvu činjenicu.

U narednom periodu Mikološko udruženje planira realizovati dodatna mikološka istraživanja na tresetima planine Zvijezde, a kako bi se identifikovale specifične i indikatorske vrste gljiva koje naseljavaju ova osjetljiva staništa.

Promocija knjige i filma o gljivama Tajana

U subotu 11.06.2022. godine s početkom u 18:00h, u Centru za kulturu u Zavidovićima, biće održana promocija knjige i dokumentarnog filma o gljivama Spomenika prirode Tajan.

Ova “dvostruka” promocija predstavlja krunu završetka projekta pod nazivom “Otkrivanje diverziteta gljiva SP Tajan s ciljem valorizacije zaštićenog područja” kojeg su implementirali članovi Mikološkog udruženja MycoBH iz Sarajeva uz veliku pomoć SNIK Atom iz Zavidovića, a čiju realizaciju je podržao Fond za zaštitu okoliša FBiH.

Autori knjige “Gljive Spomenika prirode Tajan” su: Nedim Jukić, Nihad Omerović, Smiljan Tomić, Tarik Treštić i Radoslav Gašić. Knjiga je B5 formata u tvrdom povezu te broji ukupno 245 strane. Svi posjetioci na promociji će biti nagrađeni s jednim primjerkom ovog novog mikološkog naslova. Pored toga posjetioci će imati priliku da se upoznaju i sa sadržajem druge nedavno objavljene knjige u izdanju Mikološkog udruženja MycoBH – “Gljive gorskih očiju – svijet koji nestaje”.

Pored knjige u Domu kulture će biti promovisan i novi dokumentarni film, istog naslova kao i knjiga. Film je napravljen u produkciji Mikološkog udruženja MycoBH, a materijal je sniman tokom terenskih istraživanja u posljednje dvije godine. Promocija dokumentarnog filma će biti održana istovremeno, u Centru za kulturu te online na oficijelnom kanalu Mikološkog udruženja MycoBH s početkom u 18:30h.

Mikološka istraživanja na Tajanu privedena kraju

Istraživanja gljiva na području Spomenika prirode Tajan, a u okviru projekta Otkrivanje diverziteta gljiva SP Tajan s ciljem valorizacije zaštićenog područja, ulaze u završnu fazu. Podaci koji su prikupljeni do sada, odnosno u proteklih godinu dana, ažuriraju se i sređuju te će ubrzo biti publikovani u vidu preliminarnog popisa gljiva ovog zaštićenog područja. Popis gljiva te taksonomske crtice za preko stotinu vrsta gljiva, među kojima su neke po prvi put registrovane za Bosnu i Hercegovinu, biće objavljeni u finalnoj publikaciji ovog projekta koja bi trebala ugledati svjetlo dana veoma brzo.

U međuvremenu, kraj februara smo iskoristili za postavku edukacijskih panoa na tri lokaliteta u SP Tajan (Kamenica, Mašićka rijeka i močvarište na raskrižju Ponijeri-vrh Tajan-Suha). Na ovaj način sveukupna ponuda Spomenika pririode Tajan je obogaćena, a posjetiocima ovog zaštićenog područja su pružene informacije o svijetu gljiva koje naseljavaju ovo područje.

Ukupan broj zabilježenih vrsta gljiva na Tajanu je veoma značajan za mikobiotu Bosne i Hercegovine u cjelini, a izvjesno je da će se mikološka, ali i druga biološka istraživanja nastaviti i u godinama koje su pred nama, kako bi uspjeli otkriti još poneko skriveno blago Spomenika prirode Tajan.

Mikološko udruženje MycoBH i Snik ATOM – Realizacija projektnih aktivnosti na Tajanu

Zelengorske oči – Rajska utočišta za gljive

Premda su sve planine sa prirodnim jezerima glacijalnog, cirknog ili drugog porijekla u Bosni i Hercegovini lijepe na sebi svojstven način jedna od njih je ipak posebna po tom pitanju. Planina Zelengora sa najvećim brojem jezera u našoj zemlji predstavlja iskonsku oazu i divljinu, ali i nepregledno prostranstvo u čijim njedrima se nalaze neka od najmarkantnijih planinskih prirodnih jezera u ovom dijelu Europe uopće.

Ovi nestvarni i bajkoviti predjeli ujedno predstavljaju i vrlo značajna utočišta za značajan broj različitih vrsta gljiva koje razlažu odumrlu močvarnu vegetaciju, grade simbiozu sa higrofilnim vrstama drveća i grmlja poput vrba ili parazitiraju na nekoj vrsti insekta koji obitava na ovoj vrsti staništa. Jezerske obale su posebno interesantna staništa za brojne vrste askomiceta i predstavljaju istinske refugije u nepreglednom bespuću i vrletima Zelengore.

Raznolikost obalne vegetacije na jezerima Zelengore uslovila je i različitost gljivljih vrsta. U uslovima progresivne sukcesije pojedinih jezera, gljive dolaze do izražaja i u ulozi stabilizatora usporavaju ove nepovratne procese razlažući odumrlu organsku materiju i omogućavajući njeno kruženje. Istovremeno gljive, među kojima je i određen broj onih rijetkih i usko adaptivnih, obogaćuju i doprinose ukupnoj bioraznolikosti planine Zelengore, ali i Bosne i Hercegovine u cjelini.

Orlovačko, Kotlaničko, Kladopoljsko i Štirinsko jezero te jezera Gornje i Donje bare, ali i ona druga jezera koja u okviru Rufford projekta pod nazivom Discovering the Diversity of the Alpine Ascomycetous Fungi in Severely Vulnerable Ecosystems of Glacial and Other Mountainous Lakes in Bosnia and Herzegovina nismo imali priliku istražiti (poput Bijelog i Crnog) ne mogu ostaviti nikoga ravnodušnim, a za znanstvenike i istraživače predstavljaju neiscrpne, ali i izuzetno nadahnjujuće plohe za dugogodišnje opite i znatiželjna ispitivanja.

Upravo zbog toga prijeko je potrebno da se svi zajedno kao vrsta koja koristi ratio svojski potrudimo, ali i poduzmemo sve što je do nas kako bi ovi prirodni fenomeni još dugo vremena ukrašavali planinske krajolike.