Mehanizam za podnošenje žalbi

Ukoliko smatrate da projekat Assessing Status of Fungi inhabiting Neretva river as the Important Step Towards Identifying Top Priority Freshwater Sites in Bosnia and Herzegovina, kojeg implementira Mikološko udruženje MycoBH iz Sarajeva i koji je finansiran od strane CEPF organizacije i BirdLife International, na bilo koji način negativno utiče na lokalnu zajednicu i njeno okruženje, molimo Vas da nam se obratite koristeći ispod predviđenu kontakt formu i obrasce.

Pored ove forme možete nas kontaktirati i putem ispod navedenih kontakt podataka:

Organizacija: Mikološko udruženje MycoBH (realizacija projekta)
Online: WebsiteFacebook
Telefon: +387 33 841 845
Email: info@mycobh.com
Poštanska adresa: Trg Zlatnih ljiljana 32, 71000 Sarajevo, Bosna i Hercegovina
Predsjednik udruženja: Nedim Jukić
Jezik za kontakt: English, BHS

Organizacija: BirdLife International (financiranje projekta)
Online: WebsiteFacebookTwitter
Telefon: +44-1223-277318
Email: cepf-med-rit@birdlife.org
Poštanska adresa: The David Attenborough Building, Pembroke Street, Cambridge, CB2 3QZ, United Kingdom

E-mail i kontakt telefon za Regionalni tim za implementaciju CEPF-a: Koordinator malih grantova za Balkan, Marijana Demajo, marijana.demajo@pticesrbije.rs

• Podaci za kontakt za CI Ethics Hotline: Telefon: +1-866-294-8674, Web: https://secure.ethicspoint.com/domain/media/en/gui/10680/index.html
Ako osoba koja ima primjedbu/primjedbe nije zadovoljna/zadovoljan nakon odgovora, može podnijeti žalbu putem CI Ethics Hotline (besplatna telefonska linija: +1-866-294-8674 / ili web stranice: https://secure.ethicspoint.com/domain/media/en/gui/10680/index.html).

https://www.cepf.net/grants/grievance-mechanism

Istraživanje mikobiote na heregovačkim rijekama

Od jula 2023. godine naše Udruženje je započelo s aktivnostima u okviru novog projekta pod nazivom Assessing Status of Fungi inhabiting Neretva river as the Important Step Towards Identifying Top Priority Freshwater Sites in Bosnia and Herzegovina kojeg su podržali CEPF i BirdLife International. Ovaj projekat podrazumijeva realizaciju mikoloških istraživanja na obalama hercegovačkih rijeka Bune, Bunice, Bregave i Neretve te njihovih manjih pritoka, a sve s ciljem podizanja svijesti u vezi s značajem očuvanja slatkovodnih ekosistema i njihovih autohtonih obala.

Fokus istraživanja je stavljen na gljive odjeljka Ascomycota kao jedne od najvažnijih bioindikatora očuvanih stanišnih uslova odnosno postojanja nenarušenog vodnog režima.

Vrelo rijeke Bunice, prirodni dragulj i fenomen hercegovačkog krša

Projekat će trajati sve do posljednjeg kvartala 2024. godine, a na terenskim istraživanjima će učestvovati studenti iz Mostara i njegove okoline kao i studenti iz Sarajeva i Banja Luke. U drugoj polovini 2024. godine biće održana i međunarodna mikološka radionica na kojoj će učešće pored članova Mikološkog udruženja MycoBH te studenata prirodnih usmjerenja uzeti stručnjaci i mikolozi iz zemalja regiona.

Finalni outputi projekta će biti knjiga i dokumentarni film te se nadamo da ćemo na taj način kvalitetno zaokružiti sve prethodno realizovane projektne aktivnosti, ali i inicijativu za konzervaciju manjih lokaliteta na obalama pojedinih hercegovačkih rijeka kod kojih je do danas u dobroj mjeri očuvana njihova izvornost.

Gornji tok rijeke Bregave s izvornom obalnom vegetacijom

Sve dodatne informacije o projektnim aktivnostima možete dobiti putem maila info@mycobh.com, ali svakako uzeti i aktivno učešće u nekima od njih.

Psilopezia nummularialis, stanovnik obala donjeg toka rijeke Bunice
Gornji tok rijeke Bregave

Ukoliko smatrate da ovaj projekat na bilo koji način šteti ili ne ide u prilog zaštiti okoliša odnosno da negativno utiče na lokalnu zajednicu i njeno okruženje, vašu zabrinutost možete izraziti putem predviđene kontakt forme.

Tresetišta – Ostaci postglacijalnog doba

Đildino tresetište - Zvijezda

Da li ste znali da u Bosni i Hercegovini postoje mikro staništa koja su identična onima iz Sjeverne Evrope i Azije odnosno Skandinavije i Sibira? Iako zauzimaju gotovo neznatne površine kod nas, tresetišta (eng. Peatlands) su živući svjedoci i svojevrsna reliktna ostavština postglacijalnog doba. Danas globalno predstavljaju možda i najugroženije tipove ekosistema.

Tresetištima zapravo nazivamo staništa koja su vrlo bliska močvarama, kod nas su najčešća u gorskom pojasu (oko 1.000 mnv), karakteriše ih stalno prisustvo vlage i vode odnosno slaba vodopropusnost podloge, oskudijevaju kisikom i nutrijentima pa ih odlikuje vrlo usporen proces razgradnje odumrle organske materije. Zbog usporene razgradnje odumrlih biljaka na ovom tipu staništa se formiraju tresetni slojevi odnosno treset koji se nažalost najčešće eksploatiše za potrebe ogrijeva. Pored eksploatacije treseta ovi ekosistemi su često ugroženi i drugim antropogenim djelovanjima: meliorizacijom za potrebe poljoprivrede, narušavanjem hidrološkog režima tresetišta, sječom, ali i drugim izmjenama koje narušavaju izvorni karakter staništa.

Malo tresetište na Bijambarama smješteno neposredno uz glavnu šetnicu – © MycoBH

Tresetištem se zapravo naziva svako stanište koje je prekriveno tresetom minimalne debljine 30 cm. Iako postoje različiti tipovi i forme tresetišta, jedne od najzanimljvijih, s biološkog aspekta, su tresetišta prekrivena mahovinama tresetarima (rod Sphagnum). Mahovine tresetari imaju sposobnost apsorpcije nevjerovatne količine vode te su odličan alat u regulaciji suša i poplava. Pored toga ovi specifični ekosistemi su dom velikom broju usko prilagođenih vrsta organizama koje možemo pronaći isključivo i samo tu. Premda za “obične” posjetioce tresetišta ne predstavljaju ništa više do običnih močvara ili bara, za biologe su to istinske riznice biodiverziteta i jedinstvena prilika da se upoznaju brojne vrste koje nemamo priliku susresti drugdje. Tresetište je ustvari svojevrsni “flashback” u prošlost, u period kada je klima na ovim prostorima bila dosta hladnija, a posljednje ledeno doba netom završilo.

Kao što smo već naveli, tresetišta danas pokrivaju veoma male fragmentirane površine u Bosni i Hercegovini pa je stoga vrlo važno da ih adekvatno zaštitimo i na taj način sačuvamo sve prirodne dragocjenosti koje ih karakterišu.

Neka od najpoznatijih i najvećih tresetišta kod nas su: Han Kram kod Han Pijeska, zatim Duga, Slana i Okrugla bara na teritoriji Zaštićenog pejzaža Bijambare, Đildino i druga manja tresetišta na planini Zvijezdi, te manja tresetišta na planinama Vranici, Jahorini i dr.

Pogled na glavne prirodne vrijednosti ZP Bijambare: tresetišta Duga, Slana i Okrugla bara, potok Bjelila te bijambarske pećine – © MycoBH

Zbog niskog udjela hranjivih materija tresetišta često karakterišu i karnivorne biljke – mesožderke, koje su primorane da zbog nedostataka nutrijenata u tlu i vodi iste osiguravaju na druge načine, koristeći nešto drugačije životne strategije.

Tresetišta su danas vrlo interesantna za nauku jer dokazano aktivno djeluju na reduciranje negativnih efekata koje sa sobom nose klimatske promjene, najveći su absorber ugljika na planeti Zemlji, regulišu hidrološka kretanja i spriječavaju oscilacije, čine klimu hladnijom i obično se kod nas nalaze na mrazištima (Bijambare, Han Kram, Zvijezda).

Pored svega navedenog vrlo su bitan faktor po biodiverzitet nekog područja, ali i globalno. Premda ih ne karakteriše pretjerano izražena brojnost vrsta flore i faune, na njima pronalazimo mahom vrste koje ne možemo pronaći na drugim mjestima. 

Slana, Okrugla i Duga bara – Zaštićeni pejzaž Bijambare – © MycoBH

Mahovine tresetari – Sphagnum sp. – © MycoBH

Sibirski ambijent na Dugoj bari – Zaštićeni pejzaž Bijambare – © MycoBH

Pogled na Đildino tresetište iz ptičje perspektive – © MycoBH

Gljive na tresetištima

U okviru naučno-istraživačkog projekta pod nazivom “Mires of Bosnia and Herzegovina – Important and Fragile Habitat Types and Refugium for Boreal and Circumboreal Fungal Species” kojeg od ove godine provodi tim znanstvenika iz Mikološkog udruženja MycoBH iz Sarajeva (www.mycobh.com) cilj je u što većoj mjeri istražiti jedinstveni svijet tresetišta u našoj zemlji s posebnim fokusom na različite vrste gljiva koje naseljavaju ove ugrožene ekosisteme.

Kao što je slučaj i kod drugih vrsta organizama, pojedine gljive su se također prilagodile posebnim uvjetima tresetišta, pa neke od njih možemo pronaći isključivo na jednom ili svega par lokaliteta u Bosni i Hercegovini. Mnoge vrste gljiva koje su otkrivene do sada, kroz pomenute projektne aktivnosti, predstavljaju prve ikad zabilježene nalaze za našu zemlju, a iz Mikološkog udruženja MycoBH se nadaju da će zabilježiti i nove vrste za nauku.

Više informacija o projektu, koji ima za cilj promovisati suštinske vrijednosti i značaj tresetišta kroz prizmu mikologije, moguće je pronaći na oficijelnoj stranici projekta: https://shorturl.at/mX268

Projekat “Mires of Bosnia and Herzegovina – Important and Fragile Habitat Types and Refugium for Boreal and Circumboreal Fungal Species” podržan je od strane Rufford fondacije iz Londona i Kantonalne javne ustanove za  Zaštićena područja Kantona Sarajevo.

Panoramski pogled iznad Đildinog tresetišta – planina Zvijezda – © MycoBH

Galerina hybrida – vrsta gljive karakteristična isključivo za tresetišta – © MycoBH

Mitrula paludosa, vrsta gljive koja živi uronjena u vodu – snimljena na teritoriji ZP Bijamabare – © MycoBH

Pogled na tresetište Han Kram s karakterističnom zajednicom maljave breze I bijelog bora –  © MycoBH

Vegetacija na tresetištu Han Kram kod Han Pijeska – © MycoBH

Mires of Bosnia and Herzegovina – Important and Fragile Habitat Types and Refugium for Boreal and Circumboreal Fungal Species

Duge bare

Krajem četvrtog mjeseca započeta je realizacija naučno-istraživačkog projekta Mires of Bosnia and Herzegovina – Important and Fragile Habitat Types and Refugium for Boreal and Circumboreal Fungal Species.

Projekat je podržan po četvrti put od strane Rufford fondacije iz Londona, a podršku su ovaj put pružili i Kantonalna javna ustanova za zaštićena područja Kantona Sarajevo te Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine na čemu smo im neizmjerno zahvalni.

Ovaj projekat podrazumijeva čitav set mikoloških istraživanja na tresetištima širom Bosne i Hercegovine, s glavnim osvrtom na acidofilne tresete na planini Zvijezdi i na Bijambarama. Fokus istraživanja će biti na pronalasku i identifikaciji specifičnih, usko adaptivnih vrsta gljiva koje žive isključivo na tresetnim staništima te se ne mogu pronaći drugdje.

Prva istraživanja su opravdala očekivanja. Registrovano je nekoliko ekstremno prilagođenih vrsta gljiva pa opravdano priželjkujemo ono što slijedi.

Iskreno se nadamo da ćemo kroz kvalitetne materijale i outpute koje će polučiti projekat uspjeti približiti jednom dijelu javnosti sav značaj ovih jedinstvenih reliktnih staništa, kako za gljive tako i za sve druge vrste organizama pa i za čovjeka.

Na kraju projekta planirana je promocija knjige i dokumentarnog filma koji će biti napisani i snimljeni u okviru projektnih aktivnosti.

MycoBH – YouTube kanal

Kotlaničko jezero

U iščekivanju i pripremama za nova terenska mikološka istraživanja širom Bosne i Hercegovine podsjećamo vas na naš YouTube kanal na kojem smo za sada objavili 40-ak video snimaka/kraćih osvrta na terenska istraživanja, ali i dva dokumentarna filma u našoj skromnoj produkciji.

Ukoliko niste do sada zapratite nas na Youtube-u

I u narednom periodu ćemo se truditi da naš kanal redovno osvježavamo i dopunjavamo zanimljivim materijalima s ciljem promocije prirodnih vrijednosti odnosno istinskih blaga naše zemlje.

Do novih terena donosimo vam dva “svježe” montirana, a ranije snimljena video osvrta s Lokvanjskog jezera na planini Bjelašnici te s Kotlaničkog jezera na Zelengori, oba snimljena u okviru Rufford projekta: Discovering the Diversity of the Alpine Ascomycetous Fungi in Severely Vulnerable Ecosystems of Glacial and Other Mountainous Lakes in Bosnia and Herzegovina.

Istraživanje trestišta na planini Zvijezdi

Djildino tresetiste

Mikološko udruženje MycoBH je krajem oktobra 2022. godine započelo s istraživanjima trestišta na planini Zvijezdi. Ovi osjetljivi ekosistemi su zapravo svjedoci pradavnih vremena i svojevrsni glacijalni relikti. Trestišta su staništa u okviru kojih živi određeni broj vrsta organizama koje možemo pronaći isključivo i samo tu. Zbog toga je njihov značaj izuzetno veliki, posebno u ovom dijelu Europe.

Trestišta ili cretove karakterište usporen proces razlaganja odumrle organske materije, stalno prisustvo vlage i vode, niska koncentracija kisika i močvarno odnosno tresetno tlo.

Đildino tresetište
Đildino tresetište na planini Zvijezdi

Jedno od najimpresivnijih trestišta na planini Zvijezdi je Đildina bara (poznata još kao Tentina bara) koja je po površini u Bosni i Hercegovini odmah iza Ham Kram treseta kod Han Pijeska. Početkom druge polovine prošlog stoljeća ovaj lokalitet je proklamovan kao rezervat prirode. Prema tipologiji ubraja se u acidofilne cretove, a dom je određenom broju specifičnih vrsta vaskularne flore usko prilagođenih ovom tipu reliktnog staništa.

Treseti predstavljaju globalno ugrožena staništa te obogaćuju i upotpunjuju biodiverzitet naše zemlje. Pored biljaka, tresetna staništa su utočište i za pojedine rijetke, usko adaptivne vrste gljivljih organizama. Prva istraživanja koja smo realizovali na planini Zvijezdi upravo potvrđuju takvu činjenicu.

U narednom periodu Mikološko udruženje planira realizovati dodatna mikološka istraživanja na tresetima planine Zvijezde, a kako bi se identifikovale specifične i indikatorske vrste gljiva koje naseljavaju ova osjetljiva staništa.

OBAVJEŠTENJE ZA JAVNOST

Ovim putem obavještavamo sve zainteresirane strane da naučno-istraživački projekat “Istraživanje mikobiote područja planine Zvijezda s ciljem kreiranja konzervacijskih preporuka za buduće zaštićeno područje”, nažalost neće biti realizovan. Naime, premda je Odlukom Upravnog odbora Fonda za zaštitu okoliša FBiH br. UO-01-3-18-14-1/2021 od 23.12.2021. godine naš projekat podržan, u međuvremenu je došlo do izmjene uslova u vezi s instrumentom osiguranja sredstava te nismo u mogućnosti obezbjediti obligatornu bankarsku garanciju na puni iznos odobrenih sredstava prvenstveno zarad činjenice da smo nevladina i neprofitna organizacija koja nema obrtnih sredstava. Sva naša nastojanja (komunikacija s bankama, drugim nevladinim organizacijama te predstavnicima lokalne vlasti) da probamo ovo riješiti na način da implementacija projekta ne bude dovedena u pitanje nažalost nisu dala rezultata.

S druge strane svakako trebamo istaknuti da smo izuzetno zahvalni Fondu za zaštitu okoliša FBiH na do sada ukazanom povjerenju, ali i podvući činjenicu da su svi realizovani projekti imali itekako mjerljive i opipljive rezultate. Kroz projekte koje smo do sada realizovali dostavljeni su preliminarni podaci i operativne preliminarne baze podataka o diverzitetu mikobiote za sljedeća područja: Igman-Bjelašnica-Visočica, Zaštićeni pejzaž Konjuh, zaštićena područja Kantona Sarajevo (Vrelo Bosne, Bijambare i Skakavac) te Spomenik prirode Tajan. U okviru implementacije ovih projekata publicirane su tri naučno-popularne knjige, objavljeno je nekoliko naučnih radova, postavljeno 15-ak edukativnih panoa te snimljen jedan dokumentarni film.

Pored Mikološkog udruženja MycoBH postoji još čitav niz drugih udruženja koja su prvenstveno kroz ove projekte osiguravala sredstva za dosljedan naučno-istraživački rad, ali su ujedno u značajnoj mjeri doprinosila obogaćivanju baze podataka o biodiverzitetu u Bosni i Hercegovini. Zbog nemogućnosti da poput većine drugih nevladinih organizacija nađemo rješenje za postavljene uslove, naučno-istraživački rad u FBiH bi mogao biti u ozbiljnoj mjeri uzdrman. Nedostatak meritornih skupina podataka o biodiverzitetu, znanstvena neetičnost u praksi, deficit naučnog izražaja u svakom pogledu, uz donošenje nedovoljnog broja relevantnih, naučno koncipiranih zaključaka, i do danas su svrstavali našu zemlju na samo europsko dno.

Nažalost, njena pozicija, u ovom smislu, će vjerovatno biti zacementirana izvjesno vrijeme. Ovo saopštenje objavljujemo prvenstveno jer smo krajem prethodne godine najavili provedbu pomenutog projekta te smatramo da smo zbog toga dužni informisati javnost o novonastalim promjenama.

Mikološko udruženje MycoBH

Promocija knjige i filma o gljivama Tajana

U subotu 11.06.2022. godine s početkom u 18:00h, u Centru za kulturu u Zavidovićima, biće održana promocija knjige i dokumentarnog filma o gljivama Spomenika prirode Tajan.

Ova “dvostruka” promocija predstavlja krunu završetka projekta pod nazivom “Otkrivanje diverziteta gljiva SP Tajan s ciljem valorizacije zaštićenog područja” kojeg su implementirali članovi Mikološkog udruženja MycoBH iz Sarajeva uz veliku pomoć SNIK Atom iz Zavidovića, a čiju realizaciju je podržao Fond za zaštitu okoliša FBiH.

Autori knjige “Gljive Spomenika prirode Tajan” su: Nedim Jukić, Nihad Omerović, Smiljan Tomić, Tarik Treštić i Radoslav Gašić. Knjiga je B5 formata u tvrdom povezu te broji ukupno 245 strane. Svi posjetioci na promociji će biti nagrađeni s jednim primjerkom ovog novog mikološkog naslova. Pored toga posjetioci će imati priliku da se upoznaju i sa sadržajem druge nedavno objavljene knjige u izdanju Mikološkog udruženja MycoBH – “Gljive gorskih očiju – svijet koji nestaje”.

Pored knjige u Domu kulture će biti promovisan i novi dokumentarni film, istog naslova kao i knjiga. Film je napravljen u produkciji Mikološkog udruženja MycoBH, a materijal je sniman tokom terenskih istraživanja u posljednje dvije godine. Promocija dokumentarnog filma će biti održana istovremeno, u Centru za kulturu te online na oficijelnom kanalu Mikološkog udruženja MycoBH s početkom u 18:30h.

Članarina u 2022. godini

U 2022. godini smo kreirali četiri članska paketa s manjim izmjenama u odnosu na prethodne godine:

Članski paket “A” (20,00 KM) je namjenjen učenicima osnovnih, srednjih škola, studentima te svim maloljetnim osobama.

Članski paket “B” (40,00 KM) je zapravo osnovni članski paket za odrasle koji podrazumijeva standardne povlastice za svakog člana i to:

  • Jedan od najnovijih naslova u izdanju Mikološkog udruženja MycoBH iz 2022. godine;
  • Učešće i članske povlastice u vezi sa svim izletima koje Udruženje organizuje tokom kalendarske godine;
  • Aktivno učešće pri implementaciji projekata udruženja;
  • Učešće u radu Skupštine Udruženja;
  • Druge povlastice i prava;
  • Pravo da učestvujem u različitim projektnim i drugim aktivnostima Udruženja u skladu sa personalnim kompetencijama i vještinama.

Članski paket “C” (60,00 KM) je prošireni članski paket i isti pored osnovnih povlastica uključuje i oba nova izdanja našeg udruženja iz 2022. godine.

Članski paket “D” (100,00 KM) je ekstra članski paket i isti pored osnovnih povlastica uključuje sva dostupna izdanja Mikološkog udruženja MycoBH.

Mikološka istraživanja na Tajanu privedena kraju

Istraživanja gljiva na području Spomenika prirode Tajan, a u okviru projekta Otkrivanje diverziteta gljiva SP Tajan s ciljem valorizacije zaštićenog područja, ulaze u završnu fazu. Podaci koji su prikupljeni do sada, odnosno u proteklih godinu dana, ažuriraju se i sređuju te će ubrzo biti publikovani u vidu preliminarnog popisa gljiva ovog zaštićenog područja. Popis gljiva te taksonomske crtice za preko stotinu vrsta gljiva, među kojima su neke po prvi put registrovane za Bosnu i Hercegovinu, biće objavljeni u finalnoj publikaciji ovog projekta koja bi trebala ugledati svjetlo dana veoma brzo.

U međuvremenu, kraj februara smo iskoristili za postavku edukacijskih panoa na tri lokaliteta u SP Tajan (Kamenica, Mašićka rijeka i močvarište na raskrižju Ponijeri-vrh Tajan-Suha). Na ovaj način sveukupna ponuda Spomenika pririode Tajan je obogaćena, a posjetiocima ovog zaštićenog područja su pružene informacije o svijetu gljiva koje naseljavaju ovo područje.

Ukupan broj zabilježenih vrsta gljiva na Tajanu je veoma značajan za mikobiotu Bosne i Hercegovine u cjelini, a izvjesno je da će se mikološka, ali i druga biološka istraživanja nastaviti i u godinama koje su pred nama, kako bi uspjeli otkriti još poneko skriveno blago Spomenika prirode Tajan.

Mikološko udruženje MycoBH i Snik ATOM – Realizacija projektnih aktivnosti na Tajanu

1 2 3 7