Gorske oči i gljive – Svijet koji nestaje

Mikološko udruženje MycoBH ili prije Amatersko mikološko udruženje ove godine je napunilo punih 11 godina od svog osnivanja. 11 godina neprestanog rada, istraživanja i inventarizacije gljiva te promocije mikologije kao nauke u Bosni i Hercegovini. Do danas smo kroz ovo udruženje realizovali brojne popularističke ili naučno-istraživačke projekte, posjetili brojna nedirnuta prirodna blaga u našoj državi, provlačili se kroz brojne gudure, kanjone, prašume, močvare, presušena ili nabujala korita rijeka i potoka, radovali se i ushićeno usklikivali latinske nazive brojnih rijetkih vrsta pri pronalasku na terenima, potajno se nadali i s oprezom (nekad i s malo manje opreza) najavljivali neko novo taksonomsko otkriće, disciplinovano stvarali kreativnu podlogu za dioptriju ili njeno povećanje bjesomučno noćima zureći u mikroskope, lupe i druga pomagala, a uvijek tragajući za onim iskonskim ili barem najbliže izvornom njemu.

Ipak, među svim terenima i projektima koje smo do sada radili posebno mjesto zauzima aktuelni projekat istraživanja mikobiote planinskih i glacijalnih jezera kojeg je podržala Rufford fondacija pod nazivom Discovering the Diversity of the Alpine Ascomycetous Fungi in Severely Vulnerable Ecosystems of Glacial and Other Mountainous Lakes in Bosnia and Herzegovina (pojedinosti o projektu je moguće pregledati ovdje).

Gorske oči, kako planinari i drugi ljubitelji prirode često nazivaju planinska jezera, su sama po sebi posebna, odišu nečim nestvarnim i nesvagdašnjim, često su skrivena duboko u samom srcu planine i njenih vrleti, izolirana od modernog svijeta svjedoče o davnim vremenima ledenjaka i drugačijih prilika na našim prostorima i prkose vremenu, ali do kada…

Najintrigantnija pojedinost ovog projekta je upravo činjenica da sva planinska i glacijalna jezera u Bosni i Hercegovini polako, ali sigurno nestaju. Ovo je neminovnost. Proces koji vjerovatno možemo usporiti, ali ne i zaustaviti. Šta je onda s gljivama? Gljive, moramo reći još uvijek mada se i to pomalo mijenja, nisu u Bosni i Hercegovini ni približno dobro istražene kao što bi to trebale biti. Uže posmatrajući, o gljivama koje naseljavaju obale planinskih i glacijalnih jezera gotovo da se ništa i ne zna. Postoje tek neki šturi i mahom neobjavljeni podaci o ovim specifičnim organizmima na još specifičnijim staništima.

Zar to onda nije najveći mogući motiv koji može biti za jednog istraživača i prirodnjaka? Istražiti nešto što živi i uspijeva se za sada reproducirati na staništima koja nestaju. Za bilo koga ko u sebi ima bar malo konzervacijskog duha i volje ovo je zaista pogon na sva četiri ili da ne kažemo raketni pogon.

Do okončanja projekta imamo još dosta posla pred nama. Da će biti lako, neće, ali se nadamo da će knjiga koja će uslijediti te dokumentarac koji će biti emitovan na državnoj televiziji biti dovoljni da vas uvjere u posebnost svega što smo pomenuli, a nama biti satisfakcija za sav slatki umor koji smo doživjeli kroz njegovu implementaciju.

Do tada nas svakako pratite i ostajte zdravo!

Mikološka istraživanja u Spomeniku prirode Tajan

U prvih mjesec dana implementacije projekta “Otkrivanje diverziteta gljiva SP Tajan s ciljem valorizacije područja” kojeg je podržao Fond za zaštitu okoliša FBiH realizovan je niz terenskih istraživanja na različitim lokalitetima u okviru ovog protektorata. Predmet istraživanja su mahom bili vodni tokovi odnosno slivna područja potoka i rijeka: Lužnica, Mašica, Duboka Tajašnica i Tisovica. Neka od staništa uz ove vodne tokove predstavljaju izuzetno skrovite mikrolokalitete i istinske refugije za brojne osjetljive vrste organizama koji upravo na ovom području pronalaze svoje sigurno utočište.

U okviru preliminarnih istraživanja zabilježen je solidan broj karaktersitičnih vernalnih vrsta gljiva, a neke od njih predstavljaju i značajne bioindikatore, odnosno direktne pokazatelje nenarušenosti pojedinih ekosistema, ali i posebnosti ovih staništa. Posljednja istraživanja su realizovana u impozantnom kanjonu Duboke Tajašnice koji vjerovatno predstavlja i najznačajniji geološko-hidrološki i vegetacijski kompleks ovog zaštićenog područja u pravom smislu riječi (dio fotografija donosimo u nastavku). Napominjemo da će sve mikološke vrijednosti SP Tajan registrovane u okviru implementacije ovog projekta biti objedinjene i publicirane u sveobuhvatnoj finalnoj publikaciji, a kako bi na najadekvatniji način svim interesnim grupama približili značaj ovakvog dragulja za svijet gljiva, ali i uopće.

Koristimo i ovu priliku da se zahvalimo SNIK Atom iz Zavidovića na apsolutnoj i bezrezervnoj podršci na implementaciji projekta te dragocjenom stručnom vodstvu na terenu.