Održana prezentacija – Gljive reda Pezizales u BiH

30.01.2017. godine u prostorijama Mašinskog fakulteta održana je edukativna prezentacija Gljive reda Pezizales u Bosni i Hercegovini, te predstavljanje terenskih i laboratorijskih rezultata u okviru projekta Research and Contribution to the Conservation of Pezizales (Fungi) in Bosnia and Herzegovina.

Posjetioci su imali prilike vidjeti neke od najznačajnijih vrsta registrovanih u okviru projekta, te se upoznati sa njihovim morfološkim i ekološkim karakteristikama, ali i sa značajem gljiva reda Pezizales općenito.

Koristimo priliku da se zahvalimo svima koji su izdvojili dragocjeno vrijeme, te se iskreno nadamo da se skoro vidimo nekom drugom prilikom.

Do tada…”sića je raja”!

 

 

Istraživanje marinskog i mediteranskog dijela BiH (zaljev Neum-Klek)

Prethodni vikend manji tim prirodoslovaca se zaputio u jedini bosanskohercegovački gradić na moru s ciljem istraživanja gljiva reda Pezizales u mediteranskom pojasu Bosne i Hercegovine.

Premda vremenske prilike nisu pogodovale rastu i razvoju gljiva u ovom periodu (velika suša koja traje već duže vrijeme, te niske temperature i mrazevi) možemo konstatovati kako smo i više nego zadovoljni urađenim.

Naime, registrovano je nekoliko pripadnika reda Pezizales, što je svakako znatan doprinos poznavanju ovih gljiva, ali i mikologiji u BiH općenito. Rezultati će svakako biti prezentirani i u okviru projekta: Research and Contribution to the Conservation of Pezizales (Fungi) in Bosnia and Herzegovina, te pripadajućih aktivnosti.

Pored zaljeva Neum-Klek istraživali smo i jedinstveno stanište na ovom prostoru koje se nalazi u samom zaleđu Neuma – Vranjevo polje. Ovo polje je zapravo oblik vlažnog mediteranskog travnjaka, te je već od ranije prepoznato kao Natura 2000 područje, a predstavlja specifičan geomorfološki fenomen ovog kraja.

Fotografije sa terena možete pogledati u galeriji ispod.

Foto: Smiljan Tomić i Nedim Jukić.

Predavanje – Gljive reda Pezizales u Bosni i Hercegovini

Predavanje - Gljive reda Pezizales (poster)U ponedjeljak 30.01.2017. godine u 18:00 sati u prostorijama Mašinskog fakulteta u Sarajevu, sala 106, održat će se kraće predavanje na temu Gljive reda Pezizales u Bosni i Hercegovini.

Cilje prezentacije je isticanje važnosti i podizanje nivoa svijesti o značaju gljiva reda Pezizales, te njihovim ekološkim ulogama po biodiverzitet i prirodu općenito.

U okviru prezentacije biće prezentirani prvi preliminarni rezultati znanstveno-istraživačkih aktivnosti, te najznačajniji rezultati i najzanimljivije činjenice zabilježeni pri realizaciji projekta Research and Contribution to the Conservation of Pezizales (Fungi) in Bosnia and Herzegovina, podržanog od strane Rufford Small Grant fondacije iz Londona.

Svi posjetioci će dolaskom na predavanje automatski rezervisati i jedan primjerak knjige “Gljive reda Pezizales u Bosni i Hercegovini” koja izlazi sredinom ove godine.

Predavač je Nedim Jukić.

Vidimo se!

 

Odbrana Završnog-magistarskog rada

Dana 23.12.2016. godine na Prirodno-matematičkom fakultetu u Sarajevu održat će se javna odbrana završnog-magistarskog rada pod naslovom “Diverzitet gljiva reda Pezizales J. Schröt. na različitim šumskim staništima u Bosni i Hercegovini” sa početkom 14:00 sati.

Završni-magistarski rad brani kandidat Nedim Jukić, student II ciklusa Odsjeka za biologiju, smjer ekologija.

Svi zainteresovani mogu prisustvovati odbrani završnog-magistarskog rada.

 

Noć Istraživača – Otkrijte nepoznato (Amatersko mikološko udruženje)

Sinoć je u šest gradova BiH (najviše do sada) održana Europska Noć Istraživača. Amatersko mikološko udruženje je učestvovalo sa štandom pokraj ljetne pozornice na Vilsonovom šetalištu.

Posjetiocima smo putem promotivnog materijala, naučnih postera, banera i poklona prezentirali aktuelni projekat Research and Contribution to the Conservation of Pezizales (Fungi) in Bosnia and Herzegovina, podržan od strane Rufford Small Grant Foundation.

Također, pored navedenog na našem štandu se mogao naći i edukativni materijali iz prethodno realizovanih projekata.

Najveću pažnju najmlađih posjetilaca privukao je mikroskop, te posmatranje askusa i askospora nekih vrsta iz reda Pezizales (porodice Helvella, Otidea i Scutellinia), a određeni broj mališana smo razveselili i sa majicama sa logom projekta.

Izuzetno interesantno je bilo i na ostalim štandovima, od kojih su neki prednjačili inovativnošću i prezentacijom.

Manifestacija je trajala do kasno u noć, a ispod možete pogledati dio atmosfere sa sinoćnjeg druženja.

Najava: Noć istraživača 2016 (Amatersko mikološko udruženje)

30.09.2016. godine, peti put po redu, sada u još više gradova (Banja Luka, Sarajevo, Mostar, Bijeljina i Goražde), u organizaciji Tidea, Oxyfam, Instituta za hidrotehniku Sarajevo, Univerziteta za poslovne studije Banja Luka, te United World College Mostar, održat će Europska noć istraživača.

U Sarajevu će u okviru ove manifestacije, pored ostalih biti predstavljen i rad Amaterskog mikološkog udruženja, te aktuelni projekat  Research and Contribution to the Conservation of Pezizales (Fungi) in Bosnia and Herzegovina.

Družit ćemo se sa posjetiocima i ostalim učesnicima, predstaviti projektne aktivnosti i planove za budućnost.

Program počinje od 17:00 u blizini Ljetne pozornice na Vilsonovom šetalištu.

Vidimo se!

 

Janjske otoke, izvor rijeke Plive i prašuma Janj

Ovog vikenda “pezizale” smo otkrivali u okolini Šipova, na lokalitetima Janjskih otoka, izvora rijeke Plive, te uz rubna područja prašume Janj.

Kratko vrijeme provedeno u stacionarnoj bazi u selu Babići, rodnom mjestu, te kući pokojnog Marinka Rakite, velikog zaljubljenika u prirodu u čiji se pomen ovo i slična istraživanja realizuju već par godina, ali i više nego aktivan i zanimljiv boravak na terenu, ostaće svakako dugo u lijepom sjećanju.

Fruktifikacija “pezizala”, i to prvenstveno onih terikolnih, je još uvijek u solidnom zamahu, pa je i broj sakupljenih vrsta veoma dobar za ovo doba godine.

Doline rijeke Plive i Janj, te područje zaštićenog prašumskog rezervata su svakako lokaliteti na koje se vrijedi vratiti i dodatno ih istražiti. Nadajmo se da će to biti uskoro.

Bregava, Stolac (Rufford aktivnosti i tereni)

Početkom osmog mjeseca, kako je već ranije i najavljeno, održan je Šesti međunarodni biološki kamp – Stolac 2016., čime je nastavljen kontinuitet i tradicija okupljanja mladih biologa iz Bosne i Hercegovine i regiona, ali i aktivnosti u vezi sa Rufford projektom Research and Contribution to the Conservation of Pezizales (Fungi) in Bosnia and Herzegovina. U okviru kampa provedeno je i kraće mikološko istraživanje, te uzorkovanje vrsta, prvenstveno zahvaljujući Smiljanu Tomiću iz Kaknja.

Sakupljanje vrsta reda Pezizales provedeno je 01. i 02.08. na obalama rijeke Bregave (Todorovići).

Mikroskopska analiza vitalnog materijala i dodatno makrofotografisanje plodišta su realizovani naknadno.

Determinisano je ukupno devet pripadnika reda Pezizales, tipskih predstavnika obalnih i povremeno inundacijskih staništa. Većina ovih vrsta direktno zavisi od postojanog i stabilnog vodnog režima, te ne trpe velike promjene po tom pitanju. Neke od njih nalaze se na crvenim listama različitih europskih zemalja, odnosno na Europskoj crvenoj listi gljiva.
Vrste koje su zabilježene predstavljaju značajan doprinos poznavanju gljiva u Bosni i Hercegovini, a na osnovu rezultata ovaj lokalitet se može ocjeniti i okarakterisati kao mikološki bitno područje.

Sasvim sigurno je da će ovo područje biti predmet istraživanja i u bližoj budućnosti kako bi se stekao bolji uvid u diverzitet gljiva ovog kraja.

 

In memoriam: Akademik Midhat Usčuplić (doprinos razvoju mikologije u BiH)

IN MEMORIAM – MIDHAT USČUPLIĆ

 

Midhat Usćuplić (sjećanje)

Dana 12.08.2016. godine navršava se pet godina od smrti akademika Midhata Usčuplića, znanstvenika koji je iza sebe ostavio neizbrisiv trag kada je u pitanju mikologija, odnosno njen razvoj, ali i svojevrsna popularizacija svijeta gljiva, te naučnoistraživačkog rada u Bosni i Hercegovini.

Rezultati njegovog rada, prvenstveno iz oblasti fitopatologije, su izuzetno cjenjeni i priznati u međunarodnim okvirima, a njegova ličnost je bila veoma uvažavana u različitim mikološkim krugovima. Autor je preko 100 naučnih radova, te većeg broja knjiga i monografija.

Bio je izuzetno pristupačan, a karakterom izuzetno pozitivnog i vedrog duha, te je uvijek drage volje davao podstrek naučnoistraživačkom radu (više puta i autoru teksta), ali i korisne praktične smjernice i savjete.

Kada je u pitanju mikologija iza sebe je ostavio nekoliko naučnih radova i knjiga, koje danas predstavljaju jedne od rijetkih meritornih referenci pri različitim mikološkim istraživanjima. S obzirom na oskudnost podataka iz ove oblasti pomenuti dokumenti još više dobivaju na značaju.

Bio je također i vođa radne grupe za gljive pri izradi Prvog nacionalnog izvještaja Bosne i Hercegovine prema CBD-u (Convention on biological Diversity).

Ispod navodimo samo neke od naučnih radova i knjiga iz oblasti mikologije čiji je autor ili koautor akademik Usčuplić.

 

  1. Treštić, T., Usčuplić M., Mujezinović, O., Memišević, M. (2003): Armillaria gljive u Centralnoj Bosni. Radovi Šumarskog fakulteta u Sarajevu (1): 41-46.
  2. Usčuplić, M. & Treštić, T. (2003): Gljive prašumskih rezervata „Ravna Vala“ na Igmanu i „Trstionica“ pored Kaknja-prvi prilog. Radovi Šumarskog fakulteta u Sarajevu 26(1): 51-54.
  3. Usčuplić, M.- (2004): Svijet gljiva. Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine. Knjiga LXXX, Odjeljenje prirodnih i matematičkih nauka, knjiga 7. Str. 243.
  4. Treštić, T., Usčuplić M., Dautbašić, M., Mujezinović, O., Čabaravdić, A. (2007): Prisustvo rizomorfi vrsta roda Armillaria u gospodarskoj šumi i prašumi “Ravna vala” planinskog kompleksa Bjelašnica-Igman. Radovi Šumarskog fakulteta u Sarajevu. (1): 1-10.
  5. Uščuplić, M. (2009): Diverzitet gljiva i lišajeva. Bosna i Hercegovina Zemlja raznolikosti, Federalno Ministarstvo okoliša i turizma, str. 43-47, Sarajevo.
  6. Usčuplić, M. (2012): Više gljive – Macromycetes. Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine. Knjiga LXXXV, Odjeljenje prirodnih i matematičkih nauka, knjiga 8. Str. 284.

 

 

Carstvo gljiva – rariteti i nove vrste Nacionalnog parka Sutjeska

U potpunosti prenosimo objavu Centra za zaštitu životne sredine iz Banja Luke o rezultatima mikoloških istraživanja na teritoriji Nacionalnog parka Sutjeska:

Nacionalni park Sutjeska čuva najstariju prašumu ovog dijela Evrope, Perućicu, te predstavlja stanište mnogim vrstama od međunarodnog značaja (kao što su balkanska divokoza, medvjed, suri orao i hiljade drugih) i vrstama koje su prisutne samo tu i nigdje drugdje na svijetu, kao što je biljka zvončac Sutjeske. Pored toga, istraživanja koja je Centar za životnu sredinu organizovao pokazuju da je Sutjeska i vrlo važno mjesto za gljive i stanište nekih vrsta koje su na globalnom nivou jako rijetke i ugrožene.

Peziza gerardii

Važnost raznovrsnosti vrsta biljaka, životinja i gljiva proističe iz važnosti postojanja zaštićenih ili još uvijek nenarušenih područja koja se nastoje očuvati i zadržati u što izvornijem, prirodnijem stanju. Biološka raznolikost organizama omogućava funkcionisanje sistema i uz prisustvo rijetkih vrsta znak je prirodnosti, očuvanosti i zdravlja takvih staništa. Raznovrsnost živog svijeta u BiH je posebno bogatstvo i naša je odgovornost da ga sačuvamo. Jedno takvo područje je i Nacionalni park Sutjeska, centar raznovrsosti naše prirode.

Octospora_hygrohypnophilla_Vrela

Samo tokom istraživanja kanjona Sutjeske i Hrčavke 2015. godine je zabilježeno 66 vrsta gljiva, ali zbog specifičnosti životnog ciklusa gljiva ovi rezultati su samo jedan sažeti presjek ukupne raznolikosti ove grupe organizama, prema kojem se, međutim, sa sigurnošću može projektovati njihovo mnogo veće prisustvo na ovim staništima. Dosadašnji rezultati istraživanja gljiva u Nacionalnom parku Sutjeska su obećavajući i sa ovim što smo zabilježili tek je nagoviješteno stvarno stanje carstva gljiva na Sutjesci, ali su rezultati svejedno značajan doprinos zapostavljenoj BiH mikologiji.

Peziza polarispinosa

U okviru istraživanja gljiva tokom 2014. i 2015. godine na teritoriji Nacionalnog parka Sutjeska zabilježeno je ukupno 30 vrsta iz reda Pezizales od kojih neke predstavljaju izuzetno vrijedne nalaze. Ove vrste uglavnom naseljavaju pješčano-muljevita staništa, a najveći broj vrsta je pronađen baš uz obale rijeka na kojima se planiraju izgraditi male hidrocentrale. Ironija je veća ako se spomene da najveći dio ovih vrsta za svoj razvoj, plodonošenje i u krajnjem slučaju opstanak, zahtjeva uslove nenarušenog vodnog režima, te stalnog prisustva vlage i povremenog vlaženja obale.

Patinella_hyalophaea

Pregled svih vrsta reda Pezizales registrovanih uz riječne tokove Sutjeske, Hrčavke i Jabušnice, kao i najznačajnije informacije u vezi sa istim: Adelphella babingtonii, Ascobolus stercorarius, Cheilymenia stercorea,Coprotus leucopocillum (prvi registrovani nalaz za BiH), Geopyxis foetida, Humaria hemisphaerica, Leucoscypha semi-immersa, Marcelleina brevicostatispora (rijetka vrsta čiji je holotip pronađen u okolini Sarajeva), Marcelleina persoonii, Miladina lecithina, Octospora hygrohypnophila (prvi registrovani nalaz za BiH, izuzetno rijetka u svijetu), Parascutellinia violacea (drugi i treći lokalitet u BiH), Peziza polarispinosa (prvi registrovani nalaz za Bosnu i Hercegovinu), Peziza gerardii (treći lokalitet u BiH), Peziza limnaea, Peziza montirivicola (treći registrovani lokalitet u svijetu, vrsta je opisana kao nova za nauku krajem 2015. godine) Peziza subisabellina, Psilopezia nummularia, Pulvinula convexella, Scutellinia crucipila, Scutellinia nigrohirtula, Scutellinia setosa, Scutellinia trechispora, Scutellinia umbrorum, Tarzetta catinus, Tarzetta cupularis, Tarzetta velata, Tricharina ochroleuca, Tricharina praecox i Trichophaea woolhopeia.

Peziza montirivicola

Pored pomenutih nalaza iz reda Pezizales, zabilježen je još par izuzetno vrijednih nalaza. Patinella hyalophaeaSacc. registrovana je ranije samo još u Italiji (holotip) prije 140 godina, te u Kanadi (2012. godina), te predstavlja jedan od najvažnijih zabilježenih nalaza na teritoriji Nacionalnog parka Sutjeska. Uz ovu vrstu pronađena je i Vibrissea filisporia f. Boudieri A. Sánchez & Korf i to po prvi put za Bosnu i Hercegovinu. Interesantan je podatak da se nijedna od gore navedenih vrsta ne nalazi u okviru postojeće Uredbe o Crvenoj listi zaštićenih vrsta flore i faune Republike Srpske, te oskudne i u određenoj mjeri naučno neutemeljene Crvene liste gljiva FBiH.

Sasvim je izvjesno da Nacionalni park Sutjeska krije još čitav niz rariteta i jedinstvenosti kada su u pitanju gljive Balkana i Evrope, te je nužno provoditi kontinuirana i sistematska mikološka istraživanja na ovom području. Izgradnja malih hidroelektrana na rijekama Sutjesci i Hrčavki vodila bi ka gubitku cjelovitosti ovog prirodnog blaga, ali bi ujedno predstavljala i ogroman korak unazad za biodiverzitet u globalnim razmjerama.

Nakon provedenih istraživanja i neophodnih analiza prikupljenog materijala argumentovano možemo konstatovati da je Nacionalni park Sutjeska jedno od mikološko najraznovrsnijih i najvrijednijih područja u Bosni i Hercegovini, ali i šire.

Istraživanje gljiva su proveli Nedim Jukić i Nihad Omerović iz Amaterskog mikološkog društva iz Sarajeva u sklopu naučnog istraživanja koje je organizovao Centar za životnu sredinu, a finansijski podržali švajcarska organizacija Pro Natura (Friends of the Earth Switzerland) i ETNAR projekat finansiran od strane Evropske unije.

1 2 3 4