Research and Contribution to the Conservation of Pezizales (Fungi) in Bosnia and Herzegovina

Sa zadovoljstvom Vam možemo saopćiti da od 01. juna krećemo sa implementacijom projekta – Research and Contribution to the Conservation of Pezizales (Fungi) in Bosnia and Herzegovina, čiju realizaciju je finansijski podržala Rufford Small Grant Foundation iz Velike Britanije.

Projekat obuhvata kreiranje preliminarnog popisa gljiva reda Pezizales na prostoru Bosne i Hercegovine, identifikaciju i mapiranje IFA (Important Fungal Areas), te konkretne smjernice za eventualnu zaštitu određenih vrsta ili bitnih staništa.
Projektne aktivnosti podrazumijevaju terenski i laboratorijski rad, ali i edukaciju putem predavanja i adekvatnih info materijala.
Finalni produkt projekta je svobuhvatna publikacija koja će na jedinstven način zaokružiti sve postavljene ciljeve, te dati mjerodavne preporuke i smjernice za određene konkretne poteze koji se tiču konzervacije na ovom polju.
Ovim putem svakako želimo istaći da su svi zainteresovani pozvani da se priključe projektu. Javiti nam se možete pomoću nekih od kontakt formi, te na taj tačin dati Vaš doprinos u kreiranju jasnije predstave o diverzitetu ove vrste gljiva u našoj zemlji.
Autor projekta je Nedim Jukić iz Sarajeva.

Više detalja na:
Rufford Small Grant Foundation – Nedim Jukić
Facebook stranica Amaterskog mikološkog udruženja

Nacionalni park Sutjeska – mrtvi kapital ili laboratorija u prirodi

27. decembra 2015. godine Centar za životnu sredinu, Banja Luka predstavio je novu publikaciju koja sa jednostavnim, ali paralelno i sveobuhvatnim, te znanstveno utemeljenim pristupom, objelodanjuje svu raskoš biodiverziteta koji skriva Nacionalni park Sutjeska.

S jasnim naslovom “Nacionalni park Sutjeska – mrtvi kapital ili laboratorija u prirodi”, koji u sebi krije jedina dva moguća ishoda problema u vezi sa izgradnjom hidrocentrala u NP Sutjeska, publikacija ima za cilj da predstavi čitaocu da je pored zadivljujućih nalaza registrovanih u okviru prošlogodišnjih istraživanja još toliko toga neotkrivenog i vrijednog unutar granica Nacionalnog parka, a u direktnoj je zavisnosti od postojanosti i kontinuiteta riječnih slivova Hrčavke i Sutjeske, te njihovog vodnog režima.

Vremena više nema, a pitanje je jednostavno: da li ćemo sačuvati jedno od najvrijednijih prirodnih blaga u BiH (ako ne i najvrijednije) ili ćemo većinu toga nepovratno izgubiti.

U okviru pomenutih istraživanja članovi Amaterskog mikološkog udruženja su registrovali niz značajnih nalaza za mikologiju Bosne i Hercegovine, ali i uopće.

Zabilježen je čitav niz askomiceta novih za Bosnu i Hercegovinu, a neki od njih predstavljaju i istinske raritete. Patinella hyalophaea Sacc. je ranije zabilježena još samo u Italiji (holotip) i Kanadi. Octospora hygrohypnophilla Dissing & Sivertsen predstavlja izuzetno rijetku vrstu iz roda Octospora koje parazitiraju na briofitima. Peziza montirivicola Perić je tek nedavno opisana vrsta, a Bosna i Hercegovina je treća zemlja u kojoj je zabilježena.

Više informacija i kompletnu publikaciju možete pronaći na web stranici CZZS-a iz Banja Luke.

 

Međunarodni biološki kamp – Bočica 2015

Od 09. do 14.08.2015. godine u organizaciji Društva studenata biologije održan je peti po redu Međunarodni biološki kamp, ovaj put mjesto okupljanja bio je planinarski dom Bočica nadomak Kaknja. Predmet istraživanja su bil izuzetno zanimljivi i raznoliki tereni u okolini Kaknja, a u okviru samog kampa djelovalo je kao i obično više istraživačkih sekcija (herpetološka, entolološka, botanička, sekcija za šišmiše i mikološka).
Mikološka istraživanja pod vodstvom Amaterskog mikološkog udruženja provedena su u prva dva dana trajanja kampa i to na lokalitetima močvare Bistrik (Haljiniči), te duž gornjeg toka rijeke Trstionice prema prašumskom odjelu.
Na prvom lokalitetu nije zabilježen zadovoljavajući broj nalaza, te je potrebno provođenje niza istraživanja u različitim periodima kako bi se utvrdilo da li ovaj lokalitet ima određen mikološki značaj.
Sa druge strane dolina Trstionice se i pored velike suše pokazala poprilično interesantnim terenom za plodonošenje i razvoj brojnih vrsta gljiva iz razreda Ascomycota, što je uglavnom i bio predmet istraživanja.
Veći dio nalaza determinisan je do nivoa vrste, a jedna vrsta registrovana je po prvi put za područje Bosne i Hercegovine, o čemu će više biti riječ u nekom od narednih brojeva našeg on-line magazina.

Galeriju fotografija možete pogledati ispod.

Istraživanje i inventarizacija gljiva Igmana, Visočice i Bjelašnice, u svrhu kreiranja preliminarnog popisa vrsta navedenog područja

Početkom juna uspješno je privedena kraju implementacija projekta Istraživanje i inventarizacija gljiva Igmana, Visočice i Bjelašnice, u svrhu kreiranja preliminarnog popisa vrsta navedenog područja koji je podržao Fond za zaštitu okoliša Federacije BiH.

Nakon niza prošlogodišnjih terenskih izleta, edukativnih vikend radionica i međunarodnih mikoloških radionica, projekat je formalno okončan terenskim istraživanjem i prikupljanjem proljetnih vrsta na području planine Igman (Javornik).
Nakon toga uslijedila je sistematizacija i revidiranje svih zabilježenih vrsta na području Igmana, Visočice i Bjelašnice, te konačna izrada preliminarnog popisa vrsta navedenog područja. Popis vrsta broji ukupno 418 vrsta gljiva, od čega su 142 pripadnika razredaAscomycetes i 276 pripadnika razreda Basidiomycetes.
Želimo svakako napomenuti da provedba ovog projekta, uz korištenje svih neophodnih metoda za analizu i prakse provođenja istraživanja na terenu, predstavlja sigurno jedan od najrelevantnijih mikoloških poduhvata realizovanih na području Bosne i Hercegovine u skorije vrijeme. Mišljenja smo da ovakvi i slični projekti trebaju biti osnova za izradu mnogo važnijih dokumenata i strategija upravljanja koje se tiču zaštite okoliša, odnosno očuvanjem biodiverziteta i jedinstvenih ekosistema.
Navedeni popis vrsta će biti predmet kontinuiranog revidiranja, odnosno stalnog dopunjavanja rezultatima istraživanja sa ovih područja. Na kraju još jednom koristimo priliku da iskažemo neizmjernu zahvalnost podršci Fonda za zaštitu okoliša FBiH, te činjenici da su prepoznali istinski značaj ovog projekta.

Svi zainteresirani za uvid u preliminarni popis vrsta mogu poslati upit za isti na mail amu@mycobh.com, a lista vrsta će u skorije vrijeme biti publicirana i u jednom od narednih brojeva službenog glasnika Amaterskog mikološkog udruženja.

Upoznajmo rijetke i ugrožene gljive Kantona Sarajevo

potpisivanje_ugovoraU petak 03.06.2011. godine, predstavnici Amaterskog mikološkog udruženja potpisali su ugovor sa Ministarstvom prostornog uređenja i zaštite okoliša Kantona Sarajevo, na čelu sa Ministrom Abidom Jusićem, koji se odnosi na sufinansiranje novog projekta Udruženja pod nazivom “Upoznajmo rijetke i ugrožene gljive Kantona Sarajevo”, čija je implementacija planirana za jesen 2011.
U skladu sa Javnim pozivom, za nevladine organizacije iz oblasti zaštite okoliša, koji je pomenuto Ministarstvo objavilo u aprilu, za sufinansiranje je odabrano 10 projekata, a na veliko zadovoljstvo članova AMU-a i naš projekat je našao mjesto među njima.
U sklopu provedbe pomenutog projekta Udruženje želi izgraditi i ojačati svijest o značaju očuvanja okoliša i zaštite gljiva, te njihove uloge po biodiverzitet u cjelini, prvenstveno među mlađom populacijom. Projekat će započeti organizovanim edukativnim izletima za učenike osnovnih i srednjih škola, te studente fakulteta prirodnih nauka.
Nakon toga uslijedit će i organizacija, odnosno postavka jesenje izložbe gljiva u auli Prirodno-matematičkog fakulteta u Sarajevu, otvorene za sve zainteresovane posjetioce, a u organizaciji iste će učestvovati saradnici i prijatelji iz inostranstva.
Finalni pečat implementaciji projekta će svakako dati i izrada i štampanje dvije vrste brošura: “Jestive i otrovne gljive Kantona Sarajevo”, te “Rijetke i ugrožene gljive Kantona Sarajevo”, koje će se distribuirati pretežno u okviru škola, a sve u svrhu edukacije učenika.

Ovim putem još jednom želimo izraziti veliku zahvalnost Ministarstvu prostornog uređenja i zaštite okoliša, prije svega jer je prepoznalo i uvažilo značaj ovakvog projekta, te finansijski podržalo i omogućilo realizaciju istog. Iskreno se nadamo da ćemo i nakon uspješne implementacije ovog projekta nastaviti saradnju.

Foto (izvor): Oslobođenje

Prilog: Isječak iz Dnevnika TVSA – Potpisivanje ugovora sa predstavnicima nevladinih organizacija.

Osnove mikroskopije i upotreba mikroskopa

Veliki broj osoba koji se počnu baviti istraživanjem i upoznavanjem gljiva iz hobija ili na neki drugi način, doći će do trenutka kada za determinaciju većine gljiva makro karakteristike nisu dovoljne (prije svega zahvaljujući razvijanju spoznaje o ozbiljnosti pristupa proučavanju gljiva i interesovanju same individue), pa se upotreba mikroskopa nameće sama po sebi. Tekst koji slijedi pisan je više iz praktičnog iskustva, zasnovanog na korištenoj literaturi i dostupnim resursima.
Neosporna je ujedno i činjenica da sa mikroskopskim analizama, kako mi miko-entuzijasti volimo reći, počinju i prave glavobolje, koje zahtjevaju potpunu predanost i posvećenost, kako bi se postigli željeni rezultati.

mikroskopiranje
Slika 1. – Radna atmosfera na međunarodnom biološkom kampu “Bijele vode 2011”.

Prije nego li počnete sa ozbiljnijim mikro analizama, pomirite se sa činjenicom da će vas u početku, ali i poslije, ma koliko žarko željeli da odgonetetne sve nalaze koje ste prikupili taj dan, besane noći nekad ostaviti bez rješenja i možda još više zamišljenog nego prije, posebno one koji se uhvate u koštac sa nekim od porodica (rodova) karakteristično teških za determinaciju. No ipak, ne dajte se obeshrabriti, dosta toga će se i rješiti, a praksa je najbolja vježba i trening.
Pa šta je to što nam je potrebno za kvalitetne mikro analize i šta je sve bitno promatrati i analizirati?

Prije svega potrebno je istaći da je mikroskop solidne kvalitete neizostavan alat za svakog mikologa (amatera ili profesionalca), odnosno alat koji nas vodi do potpuno novih spoznaja i naučno-istraživačkog načina promišljanja. Pri kupovini i odabiru mikroskopa, uvijek držite distancu od mikroskopa i proizvođača koji garantuju kvalitet, naglašavajući mogućnost uvećanja do 1600, 2000 ili čak i više puta, a sve to za malu svotu novca. Za analiziranje građe i mikro strukture gljiva najčešće se možemo zadovoljiti uvećanjem do 1000 puta (sa imerzionim uljem), odnosno kombinacijom objektiva sa uvećanjem od 100X i okulara koji povećava 10X.
Zadržite se na proizvođačima i brandovima koji garantuju provjeren kvalitet, iza kojih stoji tradicija (Carl Zeiss, Olympus, Nikon,…), a mnogo takvih i prije svega kvalitetnih ćete naći i među ponudom polovnih i korištenih. Za mikroskop je najvažnije da ima dobru i kvalitetnu optiku (koja će rezultirati jasnim i čistim slikama), te svrsishodno osvjetljenje, a klonite
se kineskih “no name” igrački, koje vas pokušaju obmanuti na svakom koraku kao što je slučaj i sa većinom druge tehnike. Binokularni mikroskop za biološke namjene, kakve nerijetko koriste i na fakultetima za prirodne nauke, će u potpunosti zadovoljiti vaše primarne potrebe (mada je logično da ćete uvijek težiti ka boljem, a novčanik će biti pod stalnim pritiscima). Trinokularni mikroskop je također odličan izbor (prvenstveno za one koji u datom trenutku mogu izdvojiti malo više finansijskih sredstava). U ovom slučaju treći tubus (okular) je predviđen za mikro kameru ili za fotoaparate koji imaju mogućnosti spajanja direktno na okular mikroskopa (adapteri, kovertori ili originalni dijelovi kao što je slučaj kod nekih Nikon-ovih starijih digitalaca – serija Coolpix) što će vam omogućiti direktno i kvalitetno fotografisanje i snimanje onoga što posmatrate. Ovo naravno ni u kom slučaju ne treba biti isključiv uslov, jer se poprilično kvalitetne fotografije mogu dobiti i direktnim prislanjanjem objektiva fotoaparata na okular mikroskopa (sve mikro fotografije korištene u ovom članku su nastale na taj način, uz upotrebu Sony DSC-H2 u makro modu).
Mjerenje dimenzije određenih strukturnih elemenata gljiva je od najvećeg značaja pri provođenju mikroskopskih analiza i determinacija. Mjerenje se obično provodi na način da se izvrši kalibracija mikroskopa i to uz pomoć predmetnog stakla sa mikrometarskom skalom (mikrometar – hiljaditi dio milimetra) na kojem nam je poznata stvarna dužina te skale i podioka na njoj, te mikrookulara (obično 10X) koji posjeduje skalu sa mjernim jedinicama. Posmatrajući skalu na uvećanju od 400 ili 1000 puta odredimo proporciju, te napravimo odnos između mjera na mikrookularu sa onima na predmetnom staklu. Nakon što utvrdimo odnos između ove dvije skale, odnosno utvrdimo koji ekvivalent u mikrometrima odgovara jednom podioku na skali okulara, poprilično lako ćemo vršiti preračunavanje prilikom mjerenja spora ili drugih mikro karakteristika određene vrste.

Šta treba analizirati?
Na ovo pitanje nije lako dati odgovor ili možda jeste – sve! Ako napravimo podjelu na dva najzastupljenija razreda gljiva AscomycetesBasidiomycetes onda bi to izgledalo ovako. Ascomycota: askuse (njihov oblik, operculum, zidove, dužinu, širinu, završetak,…), askospore (oblik, dimenzije, ornamentaciju, gutule/uljne kapljice, zidove, nukleus, njihovu brojnost u askusima, zrelost …), parafize (dimenzije, oblik, septiranost, vakuole, pigmentaciju, razgranatost,…), uzdužni presjek (ectal excipulum, medullary excipulum, teksturu excipuluma, oblik i dimezije,…). Basidiomycota: sve vrste cistidija (cheilocystidia – na rubu lamela, pleurocystidia – na licu lamela, dermatocystidia/pileocystidia – na površini klobuka, circumcystidia – na rubu klobuka, te na stručku caulocystidia, od kojih su prve dvije vrste obično najznačajnije za determinaciju), bazidije (broj spora koje nose, njihov oblik i dimenzije), bazidiospore (oblik, dimezije, vakuole, uljna tijela, zidove, njihovu boju, ornamentaciju,…).

micro_sowerbyella Sowerbyella sclerotinia_trifolorium

Slika 2. – S lijeva na desno: Sowerbyella radiculata (Sowerby) Nannf. – mikroskopija i morfologija. Krajnje desno: Sclerotinia trifoliorum Erikss. – mikroskopija.

Hemijski reagensi i njihova upotreba

Veliki broj mikroskopskih analiza živog, odnosno svježeg materijala (zašto preferirati živo naspram eksikata pogledati ovdje – Vital taxonomy and ecology of Ascomycetes with special regard to inoperculate discomycetes, H.O. Baral) nije potpun bez saznanja kakav uticaj na pojedine makro i mikro strukturne dijelove gljive imaju određeni hemijski reagensi.
Kada su u pitanju najčešće korišteni reagensi ili reagensi okarakterisani kao must haveizdvojićemo samo neke: Lugol-ova otopina ili IKI – rastvor joda u kalijum jodidu (supstitut korištenju Melezerovog reagensa, posebno se zagovara po principima vitalne taksonomije), KOH – kalijev hidroksid (u blažem 3-5% rastvoru koristi se za mikro reakcije i posmatranje određenih gradivnih elemenata uzorka, a u jačem koncetratu za makro reakcije kožice klobuka i sl.), Kongo red ili kongo crveno koristi se za bojenje i isticanje određenih dijelova, Anilin plavo, pamučno plavo – koriste se za bojenje teško vidljivih dijelova, posebno ornamentacije askospora, zatim AgNO3, FeSO4, i drugi.
Kod korištenja hemijskih reagensa uvijek treba voditi računa da je veliki broj njih veoma štetan za čovjeka samim udisanjem ili isparavanjem, ali i dodirom, pa zbog toga trebamo biti oprezni.
Prilikom analiziranja uticaja određenog hemijskog reagensa na materijal koji posmatramo dobro bi bilo voditi računa da prvo nanosimo onaj hemijski reagens koji neće smetati našem živom materijalu, odnosno da za kraj analize (ukoliko za istu koristimo i vitalne i letalne) po mogućnosti ostavimo onaj koji će ostaviti posljedice i prouzrokovati promjene na našem materijalu, tj. učiniti ga mrtvim.
Bitno je reći i da mjerenje određenih dijelova uvijek treba obaviti u običnoj vodi (na taj način izmjerene dimenzije se uzimaju na najreprezentativnije), a tek onda možemo mjeriti koristeći neki od reagensa.

Svoje znanje i rutinu, kada je u pitanja mikroskopska analiza gljiva, uvijek ćete nadopunjavati, tragajući za novom literaturom, praksama i spoznajama, ali će vam u isto vrijeme ovaj čudesan svijet pružiti neizmjerne trenutke satisfakcije prilikom upoznavanja njegove prirode i tajni koje isti brižljivo krije.

1 2 3 4