Istraživanje mikobiote na heregovačkim rijekama

Od jula 2023. godine naše Udruženje je započelo s aktivnostima u okviru novog projekta pod nazivom Assessing Status of Fungi inhabiting Neretva river as the Important Step Towards Identifying Top Priority Freshwater Sites in Bosnia and Herzegovina kojeg su podržali CEPF i BirdLife International. Ovaj projekat podrazumijeva realizaciju mikoloških istraživanja na obalama hercegovačkih rijeka Bune, Bunice, Bregave i Neretve te njihovih manjih pritoka, a sve s ciljem podizanja svijesti u vezi s značajem očuvanja slatkovodnih ekosistema i njihovih autohtonih obala.

Fokus istraživanja je stavljen na gljive odjeljka Ascomycota kao jedne od najvažnijih bioindikatora očuvanih stanišnih uslova odnosno postojanja nenarušenog vodnog režima.

Vrelo rijeke Bunice, prirodni dragulj i fenomen hercegovačkog krša

Projekat će trajati sve do posljednjeg kvartala 2024. godine, a na terenskim istraživanjima će učestvovati studenti iz Mostara i njegove okoline kao i studenti iz Sarajeva i Banja Luke. U drugoj polovini 2024. godine biće održana i međunarodna mikološka radionica na kojoj će učešće pored članova Mikološkog udruženja MycoBH te studenata prirodnih usmjerenja uzeti stručnjaci i mikolozi iz zemalja regiona.

Finalni outputi projekta će biti knjiga i dokumentarni film te se nadamo da ćemo na taj način kvalitetno zaokružiti sve prethodno realizovane projektne aktivnosti, ali i inicijativu za konzervaciju manjih lokaliteta na obalama pojedinih hercegovačkih rijeka kod kojih je do danas u dobroj mjeri očuvana njihova izvornost.

Gornji tok rijeke Bregave s izvornom obalnom vegetacijom

Sve dodatne informacije o projektnim aktivnostima možete dobiti putem maila info@mycobh.com, ali svakako uzeti i aktivno učešće u nekima od njih.

Psilopezia nummularialis, stanovnik obala donjeg toka rijeke Bunice
Gornji tok rijeke Bregave

Ukoliko smatrate da ovaj projekat na bilo koji način šteti ili ne ide u prilog zaštiti okoliša odnosno da negativno utiče na lokalnu zajednicu i njeno okruženje, vašu zabrinutost možete izraziti putem predviđene kontakt forme.

Tresetišta – Ostaci postglacijalnog doba

Đildino tresetište - Zvijezda

Da li ste znali da u Bosni i Hercegovini postoje mikro staništa koja su identična onima iz Sjeverne Evrope i Azije odnosno Skandinavije i Sibira? Iako zauzimaju gotovo neznatne površine kod nas, tresetišta (eng. Peatlands) su živući svjedoci i svojevrsna reliktna ostavština postglacijalnog doba. Danas globalno predstavljaju možda i najugroženije tipove ekosistema.

Tresetištima zapravo nazivamo staništa koja su vrlo bliska močvarama, kod nas su najčešća u gorskom pojasu (oko 1.000 mnv), karakteriše ih stalno prisustvo vlage i vode odnosno slaba vodopropusnost podloge, oskudijevaju kisikom i nutrijentima pa ih odlikuje vrlo usporen proces razgradnje odumrle organske materije. Zbog usporene razgradnje odumrlih biljaka na ovom tipu staništa se formiraju tresetni slojevi odnosno treset koji se nažalost najčešće eksploatiše za potrebe ogrijeva. Pored eksploatacije treseta ovi ekosistemi su često ugroženi i drugim antropogenim djelovanjima: meliorizacijom za potrebe poljoprivrede, narušavanjem hidrološkog režima tresetišta, sječom, ali i drugim izmjenama koje narušavaju izvorni karakter staništa.

Malo tresetište na Bijambarama smješteno neposredno uz glavnu šetnicu – © MycoBH

Tresetištem se zapravo naziva svako stanište koje je prekriveno tresetom minimalne debljine 30 cm. Iako postoje različiti tipovi i forme tresetišta, jedne od najzanimljvijih, s biološkog aspekta, su tresetišta prekrivena mahovinama tresetarima (rod Sphagnum). Mahovine tresetari imaju sposobnost apsorpcije nevjerovatne količine vode te su odličan alat u regulaciji suša i poplava. Pored toga ovi specifični ekosistemi su dom velikom broju usko prilagođenih vrsta organizama koje možemo pronaći isključivo i samo tu. Premda za “obične” posjetioce tresetišta ne predstavljaju ništa više do običnih močvara ili bara, za biologe su to istinske riznice biodiverziteta i jedinstvena prilika da se upoznaju brojne vrste koje nemamo priliku susresti drugdje. Tresetište je ustvari svojevrsni “flashback” u prošlost, u period kada je klima na ovim prostorima bila dosta hladnija, a posljednje ledeno doba netom završilo.

Kao što smo već naveli, tresetišta danas pokrivaju veoma male fragmentirane površine u Bosni i Hercegovini pa je stoga vrlo važno da ih adekvatno zaštitimo i na taj način sačuvamo sve prirodne dragocjenosti koje ih karakterišu.

Neka od najpoznatijih i najvećih tresetišta kod nas su: Han Kram kod Han Pijeska, zatim Duga, Slana i Okrugla bara na teritoriji Zaštićenog pejzaža Bijambare, Đildino i druga manja tresetišta na planini Zvijezdi, te manja tresetišta na planinama Vranici, Jahorini i dr.

Pogled na glavne prirodne vrijednosti ZP Bijambare: tresetišta Duga, Slana i Okrugla bara, potok Bjelila te bijambarske pećine – © MycoBH

Zbog niskog udjela hranjivih materija tresetišta često karakterišu i karnivorne biljke – mesožderke, koje su primorane da zbog nedostataka nutrijenata u tlu i vodi iste osiguravaju na druge načine, koristeći nešto drugačije životne strategije.

Tresetišta su danas vrlo interesantna za nauku jer dokazano aktivno djeluju na reduciranje negativnih efekata koje sa sobom nose klimatske promjene, najveći su absorber ugljika na planeti Zemlji, regulišu hidrološka kretanja i spriječavaju oscilacije, čine klimu hladnijom i obično se kod nas nalaze na mrazištima (Bijambare, Han Kram, Zvijezda).

Pored svega navedenog vrlo su bitan faktor po biodiverzitet nekog područja, ali i globalno. Premda ih ne karakteriše pretjerano izražena brojnost vrsta flore i faune, na njima pronalazimo mahom vrste koje ne možemo pronaći na drugim mjestima. 

Slana, Okrugla i Duga bara – Zaštićeni pejzaž Bijambare – © MycoBH

Mahovine tresetari – Sphagnum sp. – © MycoBH

Sibirski ambijent na Dugoj bari – Zaštićeni pejzaž Bijambare – © MycoBH

Pogled na Đildino tresetište iz ptičje perspektive – © MycoBH

Gljive na tresetištima

U okviru naučno-istraživačkog projekta pod nazivom “Mires of Bosnia and Herzegovina – Important and Fragile Habitat Types and Refugium for Boreal and Circumboreal Fungal Species” kojeg od ove godine provodi tim znanstvenika iz Mikološkog udruženja MycoBH iz Sarajeva (www.mycobh.com) cilj je u što većoj mjeri istražiti jedinstveni svijet tresetišta u našoj zemlji s posebnim fokusom na različite vrste gljiva koje naseljavaju ove ugrožene ekosisteme.

Kao što je slučaj i kod drugih vrsta organizama, pojedine gljive su se također prilagodile posebnim uvjetima tresetišta, pa neke od njih možemo pronaći isključivo na jednom ili svega par lokaliteta u Bosni i Hercegovini. Mnoge vrste gljiva koje su otkrivene do sada, kroz pomenute projektne aktivnosti, predstavljaju prve ikad zabilježene nalaze za našu zemlju, a iz Mikološkog udruženja MycoBH se nadaju da će zabilježiti i nove vrste za nauku.

Više informacija o projektu, koji ima za cilj promovisati suštinske vrijednosti i značaj tresetišta kroz prizmu mikologije, moguće je pronaći na oficijelnoj stranici projekta: https://shorturl.at/mX268

Projekat “Mires of Bosnia and Herzegovina – Important and Fragile Habitat Types and Refugium for Boreal and Circumboreal Fungal Species” podržan je od strane Rufford fondacije iz Londona i Kantonalne javne ustanove za  Zaštićena područja Kantona Sarajevo.

Panoramski pogled iznad Đildinog tresetišta – planina Zvijezda – © MycoBH

Galerina hybrida – vrsta gljive karakteristična isključivo za tresetišta – © MycoBH

Mitrula paludosa, vrsta gljive koja živi uronjena u vodu – snimljena na teritoriji ZP Bijamabare – © MycoBH

Pogled na tresetište Han Kram s karakterističnom zajednicom maljave breze I bijelog bora –  © MycoBH

Vegetacija na tresetištu Han Kram kod Han Pijeska – © MycoBH

Mires of Bosnia and Herzegovina – Important and Fragile Habitat Types and Refugium for Boreal and Circumboreal Fungal Species

Duge bare

Krajem četvrtog mjeseca započeta je realizacija naučno-istraživačkog projekta Mires of Bosnia and Herzegovina – Important and Fragile Habitat Types and Refugium for Boreal and Circumboreal Fungal Species.

Projekat je podržan po četvrti put od strane Rufford fondacije iz Londona, a podršku su ovaj put pružili i Kantonalna javna ustanova za zaštićena područja Kantona Sarajevo te Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine na čemu smo im neizmjerno zahvalni.

Ovaj projekat podrazumijeva čitav set mikoloških istraživanja na tresetištima širom Bosne i Hercegovine, s glavnim osvrtom na acidofilne tresete na planini Zvijezdi i na Bijambarama. Fokus istraživanja će biti na pronalasku i identifikaciji specifičnih, usko adaptivnih vrsta gljiva koje žive isključivo na tresetnim staništima te se ne mogu pronaći drugdje.

Prva istraživanja su opravdala očekivanja. Registrovano je nekoliko ekstremno prilagođenih vrsta gljiva pa opravdano priželjkujemo ono što slijedi.

Iskreno se nadamo da ćemo kroz kvalitetne materijale i outpute koje će polučiti projekat uspjeti približiti jednom dijelu javnosti sav značaj ovih jedinstvenih reliktnih staništa, kako za gljive tako i za sve druge vrste organizama pa i za čovjeka.

Na kraju projekta planirana je promocija knjige i dokumentarnog filma koji će biti napisani i snimljeni u okviru projektnih aktivnosti.

Novi Rufford projekat

Prethodni vikend smo započeli sa implementacijom aktivnosti i terenskog istraživanja gljiva u okviru novog Rufford projekta Discovering the Diversity of the Alpine Ascomycetous Fungi in Severely Vulnerable Ecosystems of Glacial and Other Mountainous Lakes in Bosnia and Herzegovina.

Glavni cilj projekta je izvršiti inventarizaciju gljiva odjeljka Ascomycota koje naseljavaju glacijalna i druga planinska jezera u Bosni i Hercegovini kao jednog od najugroženijih tipova staništa uopće, ali i uraditi preliminarnu procjenu ugroženosti takvih vrsta.

Projektom je planirano objavljivanje znanstvenih radova, publiciranje sveobuhvatne monografije te produkcija dokumentarnog filma na ovu temu.

Za početak terenskog rada odabrali smo Blatačko jezero. Ovo glacijalno jezero smješteno je na planini Bjelašnici u neposrednoj blizini sela Blace. Poput gorskog oka i svjedoka davno prošlih vremena i perioda glacijacije još uvijek prkosi prirodnim procesima sukcesije te pruža utočište za brojne vrste biljaka, životinja i gljiva. Nekadašnje dimenzije jezera su 400 m dužina, 150 m širina, a dubina do 4 metra. Ljeti temperatura vode doseže i do 22°C. Ovaj predio je zajedno sa kanjonom Rakitnice i okolnim nekropolama stećaka svojevremeno proglašen kulturnim pejzažem i nacionalnim spomenikom. Jezero je pored dosta više istraženog biljnog i životinjskog svijeta veoma značajno za brojne vrste gljiva, posebno gljiva razreda Ascomycota koje članovi našeg udruženja istražuju u okviru pomenutog Rufford projekta.

Usvojena uredba o strogo zaštićenim i zaštićenim divljim vrstama Republike Srpske

Na sjednici Vlade Republika Srpske održanoj 26.06.2020. godine, a na prethodni prijedlog Ministarstva za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju, usvojena je Uredba o strogo zaštićenim i zaštićenim vrstama Republike Srpske.

U izradi Uredbe aktivno učešće manjim dijelom su uzeli i članovi Mikološkog udruženja MycoBH te se u okviru iste za sada našlo 18 vrsta gljiva (7 strogo zaštićenih i 11 zaštićenih).

Kao strogo zaštićene divlje vrste i zaštićene divlje vrste štite se divlje vrste koje su ugrožene ili mogu postati ugrožene i koje imaju poseban značaj sa genetičkog, ekološkog, ekosistemskog, znanstvenog, zdravstvenog, ekonomskog i drugih aspekata. Za njih se, s izuzetkom vrsta zaštićenih drugim propisima, provodi zabrana upotrebe, uništavanja i poduzimanja svih aktivnosti koje mogu ugroziti te vrste i njihova staništa, kao i poduzimanje mjera i aktivnosti za upravljanje njihovim populacijama.

Uredba je nastala prije svega zahvaljujući ekspertima iz različitih oblasti koji su dobrovoljno ustupili podatke te prethodno izvršili odgovarajuće analize i obradu podataka. Čitavim projektom je rukovodio Republički zavod za zaštitu kulturno-istorijskog i prirodnog nasljeđa Republike Srpske.

Više o uredbi možete pročitati na: http://www.nasljedje.org/sr_RS/pocetak/418-usvojena-uredba-o-strogo-zasticenim-i-zasticenim-divljim-vrstama

Obavještenje o stavljanju na uvid javnosti Prijedloga odluke o proglašenju Parka prirode „Orjen“

Na osnovu Studije zaštite – stručne osnovu za proglašenje Parka prirode „Orjen“, a u okviru GEF/UNEP projekta „Postizanje očuvanja biološke raznovrsnosti kroz uspostavljanje i efikasno upravljanje zaštićenim područjima i izgradnju kapaciteta za zaštitu prirode u Bosni i Hercegovini“, izrađene od strane Republičkog zavoda za zaštitu kulturno – istorijskog i prirodnog nasljeđa i inicijative za proglašenje istog zaštićenog područja, Ministarstvo za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske je pripremilo Prijedlog odluke o proglašenju Parka prirode „Orjen“.

U skladu sa članom 15. Zakona o zaštiti prirode Republike Srpske tokom izrade akta o zaštiti  prirodnih  vrijednosti obezbjeđuje se učešće javnosti, putem javnog uvida. Postupak javnog uvida za predmetno zaštićeno područje sprovodi ministarstvo nadležno za zaštitu životne sredine. Mišljenja i primjedbe na Prijedlog odluke zainteresovana javnost može dostavljati na e-mail: z.stojicic@mgr.vladars.net, 30 dana od dana objavljivanja Prijedloga odluke na Portalu, odnosno stranici Vlade Republike Srpske.

Studiju zaštite i Prijedlog odluke o proglašenju Parka prirode „Orjen“ možete preuzeti na sljedećem linku: https://www.vladars.net/sr-SP-Cyrl/Vlada/Ministarstva/mgr/PAO/Pages/Javni_uvid_-_zastita_prirode.aspx#collapsible0

Inventarizacija mikobiote planine Orjen

Prethodne sedmice smo nastavili terenska mikološka istraživanja budućeg zaštićenog područja Orjen, a u okviru projekta inventarizacije mikobiote ovog područja kojeg finansira Republički zavod za zaštitu kulturno-istorijskog i prirodnog naslijeđa Republike Srpske.
Iako postojeće vremenske prilike i duži period bez padavina ne idu u prilog plodonošenju i pojavnosti većeg broja gljiva, zabilježili smo sasvim solidan broj vrsta te posjetili neke od fenomenalnih lokaliteta koja su ujedno i pravi rasadnici biodiverziteta na ovom području.
Od kristalno čistih rijeka u nizini i njihovih interesantnih obalnih zona, preko šuma crnog bora ili bukve pa do posebnih reliktnih zajednica munike (Pinus heldreichii) u vršnom pojasu planine.
Hvala Igoru i Krsti iz PD “Vučji zub” Trebinje!

Diversity of Ascomycetous Fungi in the Territories of Protected Areas and in the Areas Evaluated for the Protection in Bosnia-Herzegovina

Objavljena je nova publikacija proizašla iz Rufford projekta Assessment of Diversity of Ascomycetous Fungi in Several Potential Protected Territories in Bosnia and Herzegovina.
U okviru ove knjige pod naslovom “Diverzitet gljiva odjeljka Ascomycota na teritoriji zaštićenih područja i područja u evaluaciji za zaštitu u Bosni i Hercegovini – Uspostava područja važnih za gljive (IFA) / Diversity of Ascomycetous Fungi in the Territories of Protected Areas and in the Areas Evaluated for the Protection in Bosnia-Herzegovina – Establishing Important Fungus Areas (IFA)” predstavljena je nadograđena metodologija koncepta identifikacije područja od značaja za gljive (IFA – Important Fungus Areas).
Knjiga broji 234 strane, a u istoj je predstavljeno 9 područja od velikog značaja za diverzitet i očuvanje raznolikosti gljivljih vrsta u Bosni iHercegovini te su zarad sveobuhvatnog konzervacijskog pristupa objedinjeni i integrisani podaci o drugim ugroženim vrstama organizama zabilježnih na predmetnim područjima.
U publikaciji su morfološki (makro i mikro fotografijama) te deskriptivno predstavljene ukupno 42 indikatorske vrste gljiva, a desetine drugih vrsta su predstavljene pojedinačnim fotografijama sa karakterističnim morfološkim elementima.
Knjiga je dominantno pisana engleskim jezikom, a najvažniji detalji i sažeci su izvučeni na BHS-u. Izdavač je Mikološko udruženje MycoBH iz Sarajeva, a štampana je u 200 primjeraka.
Publikaciju možete preuzeti na sljedećem linku: Download knjige – ResearchGate

Fotografija gore (iz publikacije): rijeka Orlja, okolina Olova (foto: Nihad Omerović)

Inventarizacija askomiceta u okviru zaštićenih područja KS

Krajem decembra 2018. godine s realizacijom kreće projekat Inventarizacija gljiva razreda Ascomycota na teritoriji pojedinih zaštićenih područja u Kantonu Sarajevo sufinansiran od strane Fonda za zaštitu okoliša FBiH.

Projekat ima za cilj inventarizaciju askomiceta na području zaštićenih područja SP Vrelo Bosne, SP Skakavac i ZP Bijambare te kreiranje preliminarnih check-listi navedene grupe gljiva.

Pored toga u okviru projekta pažnja će biti posvećena i podizanju nivoa svijesti u vezi sa značajem gljiva u prirodi i ekosistemima općenito, osjetljivim staništima koja naseljavaju te nivoom njihove ugroženosti. Navedeno će biti realizovano kroz edukativne izlete, postavku info/edukativnih tabli odnosno panoa te publiciranje finalne publikacije u vezi sa gljivama razreda Ascomycota i staništima koja naseljavaju na teritoriji zaštićenih područja Kantona Sarajevo.

Projekat traje do decembra 2019. godine.

Dokumentarne emisije o gljivama – Nova avantura

Discovering the Diversity of the Alpine Ascomycetous Fungi in Severely Vulnerable Ecosystems of Glacial and Other Mountainous Lakes in Bosnia and Herzegovina – Dokumentarni film (Nova avantura)

Planinska jezera glacijalnog ili nekog drugog porijekla predstavljaju jedinstvene i veoma specifične ekosisteme koji se postepeno, ali sigurno kroz prirodne ili vještačke procese suočavaju s vlastitim nestankom. U okviru ovih staništa tipične, ali i usko adaptivne vrste gljiva pronalaze svoja utočišta.

U ovoj epizodi Nove avanture otkrijte zašto su planinska jezera posebna staništa za gljive, da li postoji neka šansa za opstanak ovih ekosistema kao i koje vrste gljiva smo zabilježili na pojedinim jezerima.

 

Gljive reda Pezizales – Dokumentarne emisije (Nova avantura)

U okviru znanstveno-popularističkog serijala Nova avantura na BHRT-u tokom 2018. godine emitovana su dva nastavka kraćih dokumentarnih filmova o gljivama, prvenstveno gljivama razreda Ascomycota. Dokumentarni prilozi poznavanju mikobiote Bosne i Hercegovine snimani su tokom 2018. godine na više lokaliteta od kojih vrijedi izdvojiti prašumu Perućicu u NP Sutjeska, prašumu Ravna vala na planini Igman, okolinu Olova i gornji tok rijeke Orlje te planinu Lisinu kod Mrkonjić Grada.

Koristimo priliku da se još jednom zahvalimo Rufford Small Grant Foundation na podršci naučno-istraživačkom projektu Assessment of Diversity of Ascomycetous Fungi in several potential protected territories in Bosnia and Herzegovina te kompletnoj ekipi BHRT-a na čelu s urednikom Nihadom Zečevićem.

U snimanju emisije učestvovali: Rade Gašić, Nihad Omerović, Smiljan Tomić i Nedim Jukić.

Kraži sažetak dokumentarnih emisija je moguće pogledati na linku ispod.

 

1 2 3