Prašume u BiH – Mikološka istraživanja

Prašume su šume kakve su bile nekad, u izvornom obliku i bez bilo kakvog negativnog uticaja čovjeka ili nekog od vidova regulacije prirasta. To su šume koje se rađaju, razvijaju i odumiru u potpunosti spontano, ostavljajući iza sebe veliki broj prirodno oborenih i odumrlih trupaca u različitim fazama degradacije.

Na ovaj način svi procesi u ovim osjetljivim ekosistemima, uključujući i kruženje materije,  odvijaju se spontano i na način kako je to bilo prije, a gljive u takvim uslovima imaju veoma značajnu i neizostavnu ulogu.

Danas ovakve šume predstavljaju svojevrsne “eksperimentalne plohe” u okviru kojih je moguće pratiti razvoj pojedinih vrsta organizama, a istovremeno predstavljaju specifična staništa gdje je moguće zabilježiti određeni broj izuzetno rijetkih i globalno ugroženih vrsta gljiva.

U Bosni i Hercegovini postoji šest većih ili manjih prašumskih sastojina sa različitim stepenom protektorata. To su: Perućica (NP Sutjeska), Lom (Klekovača), Janj (Šipovo), Plješevica (Bihać), Trstionica (Kakanj) i Ravna Vala (Igman).

U prethodne dvije sedmice posjetili smo prašume Perućicu i Janj te izvršili relativno kratka mikološka istraživanja.

Istraživanja ovih osjetljivih i veoma važnih ekosistema ćemo zasigurno nastaviti i ubuduće, a sve kako bi se utvrdili tačni podaci o rijetkim vrstama koje naseljavaju ovakva područja.

 

Nacionalni park Sutjeska – mrtvi kapital ili laboratorija u prirodi

27. decembra 2015. godine Centar za životnu sredinu, Banja Luka predstavio je novu publikaciju koja sa jednostavnim, ali paralelno i sveobuhvatnim, te znanstveno utemeljenim pristupom, objelodanjuje svu raskoš biodiverziteta koji skriva Nacionalni park Sutjeska.

S jasnim naslovom “Nacionalni park Sutjeska – mrtvi kapital ili laboratorija u prirodi”, koji u sebi krije jedina dva moguća ishoda problema u vezi sa izgradnjom hidrocentrala u NP Sutjeska, publikacija ima za cilj da predstavi čitaocu da je pored zadivljujućih nalaza registrovanih u okviru prošlogodišnjih istraživanja još toliko toga neotkrivenog i vrijednog unutar granica Nacionalnog parka, a u direktnoj je zavisnosti od postojanosti i kontinuiteta riječnih slivova Hrčavke i Sutjeske, te njihovog vodnog režima.

Vremena više nema, a pitanje je jednostavno: da li ćemo sačuvati jedno od najvrijednijih prirodnih blaga u BiH (ako ne i najvrijednije) ili ćemo većinu toga nepovratno izgubiti.

U okviru pomenutih istraživanja članovi Amaterskog mikološkog udruženja su registrovali niz značajnih nalaza za mikologiju Bosne i Hercegovine, ali i uopće.

Zabilježen je čitav niz askomiceta novih za Bosnu i Hercegovinu, a neki od njih predstavljaju i istinske raritete. Patinella hyalophaea Sacc. je ranije zabilježena još samo u Italiji (holotip) i Kanadi. Octospora hygrohypnophilla Dissing & Sivertsen predstavlja izuzetno rijetku vrstu iz roda Octospora koje parazitiraju na briofitima. Peziza montirivicola Perić je tek nedavno opisana vrsta, a Bosna i Hercegovina je treća zemlja u kojoj je zabilježena.

Više informacija i kompletnu publikaciju možete pronaći na web stranici CZZS-a iz Banja Luke.