Rijeka Duboka – mikološki hotspot u BiH
Rijeka Duboka je lijeva pritoka rijeke Vrbanje (poznata je još pod nazivom Duboki potok), duga devet kilometara. Nalazi se na području opština Kneževo i Kotor Varoš (Republika Srpska, Bosna i Hercegovina), a svojim kanjonskim dijelom i vodopadima predstavlja značajnu geomorfološku i prirodnu cjelinu.
Više informacija o području i planiranoj zaštiti moguće je saznati na stranici mreže za zaštitu prirode – https://npn.ba/duboka/
Slabo pristupačni kanjonski, strmi teren te odsustvo infrastrukture pogodne teškoj mehanizaciji, ali i intenzivnijem i invazivnijem prisustvu čovjeka, omogućili su dobar stepen očuvanja ovog područja odnosno izostanak izraženijih antropogenih djelovanja. Dendrofloru ovog lokaliteta karakteriše prisustvo spontanog razvoja vegetacije, a duboki dijelovi kanjona odišu prašumskim karakterom sa velikim brojem prirodno odumrlih i poleglih stabala.
Već kroz preliminarna mikološka istraživanja realizirana na ovom području tokom 2025. godine došli smo do zaključka da se radi o jednom od izuzetno vrijednih mikoloških lokaliteta (potencijalno IFA – Important Fungus Area kandidat) dok je istovremeno vrlo vjerovatno da je u pitanju značajno područje i sa aspekta drugih naučnih oblasti.
U oktobru ove godine smo prilikom obilaska terena zabilježili čitav niz vrlo značajnih, indikatorskih vrsta gljiva od kojih su neke ugrožene u svim temljama regiona i Evrope, gdje god su registrovane. Razlozi njihove ugroženosti su prvenstveno osjetljivost i specifičnost staništa te sve veći pritisak kojem su ovakva područja globalno izložena. Znanstveni tim MycoBH radi na kreiranju preliminarnog spiska gljiva zabilježenih na ovom području koji predstavlja samo neznatan dijelić ukupnog diverziteta mikobiote kanjona rijeke Duboke.
Među registrovanim vrstama ovaj put izdvajamo Sowerbyella fagicola – do sada samo jednom zabilježena u Bosni i Hercegovini (okolina Olova) i predložena za status kritično ugrožene vrste (CR) prvenstveno zbog senzibilnosti staništa koja naseljava (očuvane šumske sastojine sa dubokim slojem stelje i listinca). U svim zemljama u kojima je zabilježena nalazi se na crvenim listama.
Druga vrlo značajna vrsta koju smo registrovali je Chromosera viola – prvi put pronađena u Bosni i Hercegovini i sa manje od 50 poznatih lokaliteta na kojima ova vrsta živi globalno. Preferira šumske sastojine bukve, hrasta, bora te drugih vrsta drveća i karakteristična je za umjereni i mediteranski dio evropskog kontinenta.
Pored pomenute dvije vrste, u okviru naših istraživanja zabilježili smo još nekoliko veoma rijetkih i ugroženih vrsta gljiva o kojima ćemo ubrzo oficijelno izvjestiti partnersku organizaciju Centar za životnu sredinu iz Banja Luke koja rukovodi biološkim istraživanjima ovog područja.
Vjerujemo da bi se detaljnijim i sistematičnijim pristupom mikološkim, ali i drugim biološkim istraživanjima ovog područja kreirala jasnija slika o istinskoj vrijednosti i značaju kanjona rijeke Duboke. Čvrstog smo uvjerenja da ovaj fenomen prirode krije brojne raritete, a vrlo moguće i taksonomske novitete.
S druge strane frapantno zvuči podatak da postoje osobe koje su došle na ideju da ovakav prirodni dragulj eksploatišu na najbeskrupolozniji način kroz izgradnju mini hidrocentrale. Nadamo se i čvrsto vjerujemo da će ovo ostati upravo samo to – sumanuta ideja i nedosanjani snovi neostvarenih individua.
Sigurni smo da će opština Kotor Varoš, ali i nadležna vlada entiteta, prepoznati konzervacijski potencijal ovog lokaliteta posebno imajući u vidu recentne rezultate istraživanja kao i da će u skladu s Izmjenama i dopunama Prostornog plana Republike Srpske do 2025. ovo područje biti proglašeno Spomenikom prirode ili nekom drugom odgovarajućom kategorijom zaštićenog područja.
