Međunarodna speleološka i znanstveno-istraživačka ekspedicija Ponor Kovači- Izvor Ričine 2018

Od 25.08. do 29.08. u organizaciji Speleološkog društva “Mijatovi dvori” iz Tomislavgrada, BIOSPELD – Biospeleološkog društva u Bosni i Hercegovini, Udruge „Naša baština“ Tomislavgrad – Zagreb te ADIPA-e, društva za istraživanje i očuvanje prirodoslovne raznolikosti Hrvatske, održaće se tradicionalna 9. Međunarodna speleološka i znanstveno-istraživačka ekspedicija Ponor Kovači-Izvor Ričine 2018.

Istraživanja će se organizirati u okviru dvije sekcije, speleološke, koja obuhvaća bazna speleološka i speleoronilačka istraživanja te znanstvene, koja uz speleološka i biospeleološka, obuhvaća: geološka, hidrološka, geomorfološka, arheološka, biološka, agronomska i druga.

Ovaj put kao i prethodne godine u okviru mikološke grupe (znanstvena sekcija) učešće će uzeti članovi Mikološkog udruženja MycoBH iz Sarajeva.

AscoBH – Mikološka radionica (Tušila, 08.-12.08.)

U periodu od 08.-12.08. na planini Visočici, lokalitet Tušila, a u okviru Rufford projektnih aktivnosti, održat će se I Mikološka ekspedicija i radionica – AscoBH.

Mikološka istraživanja će biti realizovana na različitim lokalitetima na planinama Igman, Bjelašnici i Visočici, a u svrhu kontribucije znanstveno utemljenih argumenta i valorizacije diverziteta ovog područja s ciljem njegove krajnje zaštite.

Detalje i najavu AscoBH mikološke radionice možete pronaći na linku ispod.

Pozivnica – Mikološka radionica

 

Lisina – Terensko istraživanje i snimanje dokumentarnog filma

Snimanje dokumentarnog filma o gljivama razreda Ascomycota, ali i o drugim vrstama gljiva nastavljeno je ove sedmice na planini Lisini, svojevrsnom gorostasu kada je u pitanju biodiverzitet u Bosni i Hercegovini. Dokumentarni film se realizuje u produkciji BHRT-a, a koristimo priliku da se još jednom zahvalimo vrhunskom timu profesionalaca koji je i ovaj put odlično odradio svoj posao.
Naš domaćin i vodič je bio naš prijatelj Rade Gašić iz Mrkonjić Grada, istinski poznavalac gljiva i osoba koja se kroz nekoliko proteklih decenija intenzivno bavi proučavanjem gljiva i vaskularne flore planine Lisine.

Imajući u vidu navedeno s pravom možemo reći da je njegov doprinos poznavanju gljiva u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini neizmjeran.
Uporedo sa snimanjem filma realizovana su i istraživanja mikobiote ovog područja, područja koje zasigurno možemo okarakterisati kao jedno od mikološki gledano najvažnijih područja u BiH.
Realizaciju ovih aktivnosti je omogućila Rufford Small Grant Foundation iz Londona.
Foto: Nedim Jukić i Smiljan Tomić

Novi Rufford Projekat

U ovoj godini krećemo s realizacijom još jednog naučno-istraživačkog projekta koji je podržala Rufford SGF iz Londona. Projekat pod nazivom Assessment of Diversity of ascomycetous fungi in Several Potential Protected Territories in Bosnia and Herzegovina podrazumijeva brojne aktivnosti na polju istraživanja mikološko značajnih područja na teritoriji Bosne i Hercegovine.

Projektne aktivnosti su sastavljene uglavnom iz sljedećih elemenata:

  • Terensko istraživanje i laboratorijska analiza uzoraka na području zaštićenih i potencijalno zaštićenih područja;
  • Procjena rizika i nivoa ugroženosti vrsta;
  • Publiciranje rezultata (naučni radovi, knjiga i dr.);
  • Podizanje nivoa svijesti (brošure, posteri, dokumentarni prilozi ili emisije);
  • Edukacija interesnih grupa;
  • Prijedlozi dopune popisa ugroženih vrsta na području FBiH i RS-a;

Svi zainteresovani za eventualno učešće na projektu ili podršku istom mogu se javiti putem kontakt forme.

Više detalja o samom projektu moguće je pronaći na web stranici RSGF.

 

 

Druga međunarodna radionica o dinarskim kraškim poljima kao močvarnim staništima od državnog i međunarodnog značaja

U Tomislavgradu je od 16. do 19.10.2017. godine održana Druga međunarodna radionica o dinarskim kraškim poljima u organizaciji Ornitološkog društva Naše ptice (Sarajevo) i Udruge Naša baština (Tomsilavgrad) uz pomoć međunarodnih organizacija Euronatur (Njemačka) i Mava (Švicarska).

Na konferenciji su u obliku poster prezentacije, a u okviru sesije pod nazivom “Valorizacija prirodnih vrijednosti kraških polja” predstavljeni i rezultati istraživanja mikobiote kraških polja Dinarida registrovani u prethodne dvije godine.

Autori prezentacije su članovi Udruge Adipa i Instituta Ruđer Bošković (Hrvatska) u saradnji sa članovima Amaterskog mikološkog udruženja (Bosna i Hercegovina).

Više informacija na www.tomislavcity.com

8. Međunarodna speleološka i znanstveno-istraživačka ekspedicija Ponor Kovači-Izvor Ričine 2017.

U periodu od 25.08.-31.08.2017. godine u okolini Tomislavgrada održana je 8. Međunarodna speleološko i znanstveno-istraživaćka ekspedicija Ponor Kovači-Izvor Ričine 2017. Organizator ekspedicije je Speleološko društvo „Mijatovi Dvori“ Tomislavgrad, Udruženja „Naša baština“ Tomislavgrad – Zagreb, BIOSPELDA – Biospeleološko društvo u Bosni i Hercegovini i ADIPA – Društvo za istraživanje i očuvanje prirodoslovne raznolikosti Hrvatske.

Članovi Amaterskog mikološkog udruženja učestvovali su na ovom međunarodnom kampu te pod vodstvom kolega iz Hrvatske realizovali mikološka istraživanja na različitim terenima u okolini Tomislavgrada.

Više detalja na sljedećem linku.

Pogled sa vrha Čvrsnice (Pločno) na Risovac.

Carstvo gljiva – rariteti i nove vrste Nacionalnog parka Sutjeska

U potpunosti prenosimo objavu Centra za zaštitu životne sredine iz Banja Luke o rezultatima mikoloških istraživanja na teritoriji Nacionalnog parka Sutjeska:

Nacionalni park Sutjeska čuva najstariju prašumu ovog dijela Evrope, Perućicu, te predstavlja stanište mnogim vrstama od međunarodnog značaja (kao što su balkanska divokoza, medvjed, suri orao i hiljade drugih) i vrstama koje su prisutne samo tu i nigdje drugdje na svijetu, kao što je biljka zvončac Sutjeske. Pored toga, istraživanja koja je Centar za životnu sredinu organizovao pokazuju da je Sutjeska i vrlo važno mjesto za gljive i stanište nekih vrsta koje su na globalnom nivou jako rijetke i ugrožene.

Peziza gerardii

Važnost raznovrsnosti vrsta biljaka, životinja i gljiva proističe iz važnosti postojanja zaštićenih ili još uvijek nenarušenih područja koja se nastoje očuvati i zadržati u što izvornijem, prirodnijem stanju. Biološka raznolikost organizama omogućava funkcionisanje sistema i uz prisustvo rijetkih vrsta znak je prirodnosti, očuvanosti i zdravlja takvih staništa. Raznovrsnost živog svijeta u BiH je posebno bogatstvo i naša je odgovornost da ga sačuvamo. Jedno takvo područje je i Nacionalni park Sutjeska, centar raznovrsosti naše prirode.

Octospora_hygrohypnophilla_Vrela

Samo tokom istraživanja kanjona Sutjeske i Hrčavke 2015. godine je zabilježeno 66 vrsta gljiva, ali zbog specifičnosti životnog ciklusa gljiva ovi rezultati su samo jedan sažeti presjek ukupne raznolikosti ove grupe organizama, prema kojem se, međutim, sa sigurnošću može projektovati njihovo mnogo veće prisustvo na ovim staništima. Dosadašnji rezultati istraživanja gljiva u Nacionalnom parku Sutjeska su obećavajući i sa ovim što smo zabilježili tek je nagoviješteno stvarno stanje carstva gljiva na Sutjesci, ali su rezultati svejedno značajan doprinos zapostavljenoj BiH mikologiji.

Peziza polarispinosa

U okviru istraživanja gljiva tokom 2014. i 2015. godine na teritoriji Nacionalnog parka Sutjeska zabilježeno je ukupno 30 vrsta iz reda Pezizales od kojih neke predstavljaju izuzetno vrijedne nalaze. Ove vrste uglavnom naseljavaju pješčano-muljevita staništa, a najveći broj vrsta je pronađen baš uz obale rijeka na kojima se planiraju izgraditi male hidrocentrale. Ironija je veća ako se spomene da najveći dio ovih vrsta za svoj razvoj, plodonošenje i u krajnjem slučaju opstanak, zahtjeva uslove nenarušenog vodnog režima, te stalnog prisustva vlage i povremenog vlaženja obale.

Patinella_hyalophaea

Pregled svih vrsta reda Pezizales registrovanih uz riječne tokove Sutjeske, Hrčavke i Jabušnice, kao i najznačajnije informacije u vezi sa istim: Adelphella babingtonii, Ascobolus stercorarius, Cheilymenia stercorea,Coprotus leucopocillum (prvi registrovani nalaz za BiH), Geopyxis foetida, Humaria hemisphaerica, Leucoscypha semi-immersa, Marcelleina brevicostatispora (rijetka vrsta čiji je holotip pronađen u okolini Sarajeva), Marcelleina persoonii, Miladina lecithina, Octospora hygrohypnophila (prvi registrovani nalaz za BiH, izuzetno rijetka u svijetu), Parascutellinia violacea (drugi i treći lokalitet u BiH), Peziza polarispinosa (prvi registrovani nalaz za Bosnu i Hercegovinu), Peziza gerardii (treći lokalitet u BiH), Peziza limnaea, Peziza montirivicola (treći registrovani lokalitet u svijetu, vrsta je opisana kao nova za nauku krajem 2015. godine) Peziza subisabellina, Psilopezia nummularia, Pulvinula convexella, Scutellinia crucipila, Scutellinia nigrohirtula, Scutellinia setosa, Scutellinia trechispora, Scutellinia umbrorum, Tarzetta catinus, Tarzetta cupularis, Tarzetta velata, Tricharina ochroleuca, Tricharina praecox i Trichophaea woolhopeia.

Peziza montirivicola

Pored pomenutih nalaza iz reda Pezizales, zabilježen je još par izuzetno vrijednih nalaza. Patinella hyalophaeaSacc. registrovana je ranije samo još u Italiji (holotip) prije 140 godina, te u Kanadi (2012. godina), te predstavlja jedan od najvažnijih zabilježenih nalaza na teritoriji Nacionalnog parka Sutjeska. Uz ovu vrstu pronađena je i Vibrissea filisporia f. Boudieri A. Sánchez & Korf i to po prvi put za Bosnu i Hercegovinu. Interesantan je podatak da se nijedna od gore navedenih vrsta ne nalazi u okviru postojeće Uredbe o Crvenoj listi zaštićenih vrsta flore i faune Republike Srpske, te oskudne i u određenoj mjeri naučno neutemeljene Crvene liste gljiva FBiH.

Sasvim je izvjesno da Nacionalni park Sutjeska krije još čitav niz rariteta i jedinstvenosti kada su u pitanju gljive Balkana i Evrope, te je nužno provoditi kontinuirana i sistematska mikološka istraživanja na ovom području. Izgradnja malih hidroelektrana na rijekama Sutjesci i Hrčavki vodila bi ka gubitku cjelovitosti ovog prirodnog blaga, ali bi ujedno predstavljala i ogroman korak unazad za biodiverzitet u globalnim razmjerama.

Nakon provedenih istraživanja i neophodnih analiza prikupljenog materijala argumentovano možemo konstatovati da je Nacionalni park Sutjeska jedno od mikološko najraznovrsnijih i najvrijednijih područja u Bosni i Hercegovini, ali i šire.

Istraživanje gljiva su proveli Nedim Jukić i Nihad Omerović iz Amaterskog mikološkog društva iz Sarajeva u sklopu naučnog istraživanja koje je organizovao Centar za životnu sredinu, a finansijski podržali švajcarska organizacija Pro Natura (Friends of the Earth Switzerland) i ETNAR projekat finansiran od strane Evropske unije.