Lokvanjsko jezero – nekad, nedavno i sad

Lokvanjsko jezero ili Lokavsko jezero kako ga nazivaju stanovnici obližnjih sela, smješteno je na planini Bjelašnici na 1760 mnv te pored Blatačkog jezera i dosta manjeg Kalajli jezera predstavlja rijetku oazu sa stalnom stajaćom, ali i djelomično protočnom vodom u okviru ovog planinskog masiva.

Ekosistemi planinskih jezera poput Lokvanjskog jezera ne samo da su istinski ukrasi prirode već predstavljaju i refugije u pravom smislu riječi odnosno posljednja utočišta za brojne vrste biljaka, insekata, paukova, vodozemaca i brojnih drugih organizama u nepreglednim planinskim vrletima. Slično je i sa gljivama koje su se na ovom mjestu u izraženom subalpinskom pojasu prilagodile specifičnim, ali često i ekstremim vremenskim i drugim uslovima.

U okviru mikoloških istraživanja koja smo do sada realizovali na Lokvanjskom jezeru identifikovali smo nekoliko vrsta koje su u Bosni i Hercegovini zabilježene samo na ovom lokalitetu te smo na taj način samo načeli otkrivanje diverziteta gljivljih vrsta ovog fantastičnog ukrasa prirode. Treba izdvojiti dvije stenovalentne vrste gljiva koje parazitiraju na jetrenjarkama iz roda MarchantiaOctospora ithacaensis i
Loreleia marchantiae, ali i indikatorske vrste kao što su Myriosclerotinia sp. i Scutellinia patagonica.

Nažalost, uslijed niza prirodnih, ali i objektivnih procesa kao što su klimatske promjene i porast temperature, zatrpavanje siparom, postepeno presušivanje izvora odnosno dotoka vode koja napaja ovaj hidrološki fenomen, Lokvanjsko jezero kao i sva druga planinska jezera nestaju. Zbog navedenih okolnosti Lokvanjsko jezero postepeno obrasta barskom vegetacijom u okviru koje dominiraju vrste iz roda Carex, Rumex, Alchemilla te Juncus u dosta manjem obimu. Ovaj proces zarastanja i zamočvarivanja jezera je i brži nego što mislimo. Kao ilustrativan primjer najbolje nam mogu poslužiti tri fotografije ispod koje su otprilike snimljene sa istog mjesta u razmaku od 35 godina. Na prvoj je jedan od najpoznatijih bosanskohercegovačkih planinara Braco Babić, a u pozadini je Lokvanjsko jezero na kojem gotovo da i nema naznaka barske vegetacije odnosno procesa zamočvarivanja. Fotografija u sredini je snimljena 2011. godine za vrijeme međunarodnog biološkog kampa u organizaciji Društva studenata biologije iz Sarajeva. Treća fotografija je snimljena 07. augusta 2021. godine, a promjene koje su se desile u samoj morfologiji jezera su i više nego evidentne i dokaz su rapidnih promjena u vodnom režimu i dimenzijama jezera. Proces zarastanja i zamočvarivanja je posebno izražen na sjeverozapadnoj stani gdje je jezero u samo 10 godina obraslo u vegetaciju otprilike 15-20 metara više u odnosu na 2011. godinu.

Možda nekome neće biti najjasnije čemu sve ovo kad je u pitanju najvećim dijelom prirodan proces, ali motivi su jasni i neosporni. Naime, specifične vrste organizama koje trenutno naseljavaju vode i obale Lokvanjskog jezera nemaju negdje drugo, barem u krugu od 10 km, potražiti svoj drugi dom. Njihov opstanak je uslovljen postojanošću jezera, a izvjesnim nestankom jezera na ovom lokalitetu će iščeznuti i čitav “mali” živi svijet usko adaptivnih organizama koji se na Lokvanjskom jezeru skrasio duži vremenski period. Sa potpunim nestankom vode nestaće higrofilne vrste biljaka, brojni briofiti, veliki broj insekata i paukova koji obitavaju na obalama jezera, ali i solidan broj gljivljih vrsta, a među njima i neke koje barem za sada, kako je već i ranije pomenuto obitavaju jedino na ovom mjestu.

Ipak, ostaje nam da se nadamo da se to neće desiti kako na Lokvanjskom tako i na drugim planinskim jezerima u Bosni i Hercegovini te da će alpski vodenjak sa snimka ispod još dugo plivati zlaćano zelenkastim bojama Lokvanjskog jezera.

Veliku zahvalnost za iscrpna objašnjenja i stručno vođenje na terenu dugujemo Braci Babiću. Zahvaljujemo se i Adnanu Zimiću na determinaciji vodenjaka.

Fotografije Nedim Jukić i Braco Babić (privatna kolekcija).

Diversity of Ascomycetous Fungi in the Territories of Protected Areas and in the Areas Evaluated for the Protection in Bosnia-Herzegovina

Objavljena je nova publikacija proizašla iz Rufford projekta Assessment of Diversity of Ascomycetous Fungi in Several Potential Protected Territories in Bosnia and Herzegovina.
U okviru ove knjige pod naslovom “Diverzitet gljiva odjeljka Ascomycota na teritoriji zaštićenih područja i područja u evaluaciji za zaštitu u Bosni i Hercegovini – Uspostava područja važnih za gljive (IFA) / Diversity of Ascomycetous Fungi in the Territories of Protected Areas and in the Areas Evaluated for the Protection in Bosnia-Herzegovina – Establishing Important Fungus Areas (IFA)” predstavljena je nadograđena metodologija koncepta identifikacije područja od značaja za gljive (IFA – Important Fungus Areas).
Knjiga broji 234 strane, a u istoj je predstavljeno 9 područja od velikog značaja za diverzitet i očuvanje raznolikosti gljivljih vrsta u Bosni iHercegovini te su zarad sveobuhvatnog konzervacijskog pristupa objedinjeni i integrisani podaci o drugim ugroženim vrstama organizama zabilježnih na predmetnim područjima.
U publikaciji su morfološki (makro i mikro fotografijama) te deskriptivno predstavljene ukupno 42 indikatorske vrste gljiva, a desetine drugih vrsta su predstavljene pojedinačnim fotografijama sa karakterističnim morfološkim elementima.
Knjiga je dominantno pisana engleskim jezikom, a najvažniji detalji i sažeci su izvučeni na BHS-u. Izdavač je Mikološko udruženje MycoBH iz Sarajeva, a štampana je u 200 primjeraka.
Publikaciju možete preuzeti na sljedećem linku: Download knjige – ResearchGate

Fotografija gore (iz publikacije): rijeka Orlja, okolina Olova (foto: Nihad Omerović)

Inventarizacija askomiceta u okviru zaštićenih područja KS

Krajem decembra 2018. godine s realizacijom kreće projekat Inventarizacija gljiva razreda Ascomycota na teritoriji pojedinih zaštićenih područja u Kantonu Sarajevo sufinansiran od strane Fonda za zaštitu okoliša FBiH.

Projekat ima za cilj inventarizaciju askomiceta na području zaštićenih područja SP Vrelo Bosne, SP Skakavac i ZP Bijambare te kreiranje preliminarnih check-listi navedene grupe gljiva.

Pored toga u okviru projekta pažnja će biti posvećena i podizanju nivoa svijesti u vezi sa značajem gljiva u prirodi i ekosistemima općenito, osjetljivim staništima koja naseljavaju te nivoom njihove ugroženosti. Navedeno će biti realizovano kroz edukativne izlete, postavku info/edukativnih tabli odnosno panoa te publiciranje finalne publikacije u vezi sa gljivama razreda Ascomycota i staništima koja naseljavaju na teritoriji zaštićenih područja Kantona Sarajevo.

Projekat traje do decembra 2019. godine.

Dokumentarne emisije o gljivama – Nova avantura

U okviru znanstveno-popularističkog serijala Nova avantura na BHRT-u emitovana su dva nastavka kraćih dokumentarnih filmova o gljivama, prvenstveno gljivama razreda Ascomycota. Dokumentarni prilozi poznavanju mikobiote Bosne i Hercegovine snimani su tokom 2018. godine na više lokaliteta od kojih vrijedi izdvojiti prašumu Perućicu u NP Sutjeska, prašumu Ravna vala na planini Igman, okolinu Olova i gornji tok rijeke Orlje te planinu Lisinu kod Mrkonjić Grada.

Koristimo priliku da se još jednom zahvalimo Rufford Small Grant Foundation na podršci naučno-istraživačkom projektu Assessment of Diversity of Ascomycetous Fungi in several potential protected territories in Bosnia and Herzegovina te kompletnoj ekipi BHRT-a na čelu s urednikom Nihadom Zečevićem.

U snimanju emisije učestvovali: Rade Gašić, Nihad Omerović, Smiljan Tomić i Nedim Jukić.

Dokumentarne emisije je moguće pogledati na linkovima ispod.

Nova avantura [01.10.2018.]

Nova avantura [24.09.2018.]

Međunarodna speleološka i znanstveno-istraživačka ekspedicija Ponor Kovači- Izvor Ričine 2018

Od 25.08. do 29.08. u organizaciji Speleološkog društva “Mijatovi dvori” iz Tomislavgrada, BIOSPELD – Biospeleološkog društva u Bosni i Hercegovini, Udruge „Naša baština“ Tomislavgrad – Zagreb te ADIPA-e, društva za istraživanje i očuvanje prirodoslovne raznolikosti Hrvatske, održaće se tradicionalna 9. Međunarodna speleološka i znanstveno-istraživačka ekspedicija Ponor Kovači-Izvor Ričine 2018.

Istraživanja će se organizirati u okviru dvije sekcije, speleološke, koja obuhvaća bazna speleološka i speleoronilačka istraživanja te znanstvene, koja uz speleološka i biospeleološka, obuhvaća: geološka, hidrološka, geomorfološka, arheološka, biološka, agronomska i druga.

Ovaj put kao i prethodne godine u okviru mikološke grupe (znanstvena sekcija) učešće će uzeti članovi Mikološkog udruženja MycoBH iz Sarajeva.

Međunarodna mikološka radionica – AscoBH 2018

U periodu od 09. do 11.08.2018. godine na planinama Igmanu, Bjelašnici i Visočici održana je Međunarodna mikološka radionica – AscoBH 2018. Radionica je po prvi put održana u ovom obliku u organizaciji Mikološkog udruženja MycoBH iz Sarajeva, a u okviru Rufford projekta Assessment of Diversity of Ascomycetous Fungi in several potential protected territories in Bosnia and Herzegovina.

Istraživačka baza je bio planinarski dom Vrela (Tušila, Visočica).

Radionica je imala isključivo znanstveno-istraživački karakter, a primarni cilj je bio inventarizacija gljiva razreda Ascomycota na području navedenih planina, odnosno na teritoriji potencijalnog nacionalnog parka.

Na radionici su učestvovali istraživači iz Austrije, Hrvatske i Bosne i Hercegovine.

Učesnici su u okviru tri dana prije svega istraživali dolinu Jelenjače na Visočici, lokalitet Javornik i prašumu Ravnu valu na Igmanu te pjeskovito-muljevita obalna područja i vrbike uz rijeku Rakitnicu.

Nakon terenskog rada slijedile su determinacije prikupljenih uzoraka i laboratorijski rad u planinarskom domu u Tušilima.

Preliminarni rezultati radionice potvrđuju da se prostor Igmana, Bjelašnice i Visočice s pravom može smatrati mikološki važnim područjem (IFA područje). Određeni broj vrsta je zabilježen po prvi put za Bosnu i Hercegovinu, a jedan dio registrovanih nalaza su izuzetno rijetke i ugrožene vrste gljiva općenito.

Organizator, ali i svi učesnici su zajedničkog mišljenja da bi ovakav znanstveni skup trebao osigurati kontinuitet te postati tradicionalan način doprinosa poznavanju mikobiote Bosne i Hercegovine.

Fotografije: Ivana, Smiljan, Neven i Nedim

AscoBH – Mikološka radionica (Tušila, 08.-12.08.)

U periodu od 08.-12.08. na planini Visočici, lokalitet Tušila, a u okviru Rufford projektnih aktivnosti, održat će se I Mikološka ekspedicija i radionica – AscoBH.

Mikološka istraživanja će biti realizovana na različitim lokalitetima na planinama Igman, Bjelašnici i Visočici, a u svrhu kontribucije znanstveno utemljenih argumenta i valorizacije diverziteta ovog područja s ciljem njegove krajnje zaštite.

Detalje i najavu AscoBH mikološke radionice možete pronaći na linku ispod.

Pozivnica – Mikološka radionica

 

Prašume u BiH – Mikološka istraživanja

Prašume su šume kakve su bile nekad, u izvornom obliku i bez bilo kakvog negativnog uticaja čovjeka ili nekog od vidova regulacije prirasta. To su šume koje se rađaju, razvijaju i odumiru u potpunosti spontano, ostavljajući iza sebe veliki broj prirodno oborenih i odumrlih trupaca u različitim fazama degradacije.

Na ovaj način svi procesi u ovim osjetljivim ekosistemima, uključujući i kruženje materije,  odvijaju se spontano i na način kako je to bilo prije, a gljive u takvim uslovima imaju veoma značajnu i neizostavnu ulogu.

Danas ovakve šume predstavljaju svojevrsne “eksperimentalne plohe” u okviru kojih je moguće pratiti razvoj pojedinih vrsta organizama, a istovremeno predstavljaju specifična staništa gdje je moguće zabilježiti određeni broj izuzetno rijetkih i globalno ugroženih vrsta gljiva.

U Bosni i Hercegovini postoji šest većih ili manjih prašumskih sastojina sa različitim stepenom protektorata. To su: Perućica (NP Sutjeska), Lom (Klekovača), Janj (Šipovo), Plješevica (Bihać), Trstionica (Kakanj) i Ravna Vala (Igman).

U prethodne dvije sedmice posjetili smo prašume Perućicu i Janj te izvršili relativno kratka mikološka istraživanja.

Istraživanja ovih osjetljivih i veoma važnih ekosistema ćemo zasigurno nastaviti i ubuduće, a sve kako bi se utvrdili tačni podaci o rijetkim vrstama koje naseljavaju ovakva područja.

 

Lisina – Terensko istraživanje i snimanje dokumentarnog filma

Snimanje dokumentarnog filma o gljivama razreda Ascomycota, ali i o drugim vrstama gljiva nastavljeno je ove sedmice na planini Lisini, svojevrsnom gorostasu kada je u pitanju biodiverzitet u Bosni i Hercegovini. Dokumentarni film se realizuje u produkciji BHRT-a, a koristimo priliku da se još jednom zahvalimo vrhunskom timu profesionalaca koji je i ovaj put odlično odradio svoj posao.
Naš domaćin i vodič je bio naš prijatelj Rade Gašić iz Mrkonjić Grada, istinski poznavalac gljiva i osoba koja se kroz nekoliko proteklih decenija intenzivno bavi proučavanjem gljiva i vaskularne flore planine Lisine.

Imajući u vidu navedeno s pravom možemo reći da je njegov doprinos poznavanju gljiva u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini neizmjeran.
Uporedo sa snimanjem filma realizovana su i istraživanja mikobiote ovog područja, područja koje zasigurno možemo okarakterisati kao jedno od mikološki gledano najvažnijih područja u BiH.
Realizaciju ovih aktivnosti je omogućila Rufford Small Grant Foundation iz Londona.
Foto: Nedim Jukić i Smiljan Tomić

Istraživanje mediteranskog pojasa u Bosni i Hercegovini

U okviru Rufford projekta Assessment of Diversity of Ascomycetous Fungi in several potential protected territories in Bosnia and Herzegovina realizovali smo prva ovogodišnja istraživanja mediteranskog i submediteranskog pojasa u Bosni i Hercegovini.

Istraživanja su realizovana na području općina Neum i Konjic, u više navrata, i sa popriličnim uspjehom. Naime, zabilježen je veći broj vrsta od kojih je određen broj njih po prvi put registrovan za područje Bosne i Hercegovine.

Jedan dio rezultata će svakako u skorije vrijeme biti publiciran u nekom od predstojećih znanstvenih radova ili nekom drugom obliku znanstvenog priopćenja.

Prikupljeni i analizirani podaci predstavljaju izuzetno značajan znanstveni argument pri definisanju konzervacijskih atributa za predmetna područja.

Pored terenskog istraživanja, sa dolaskom ljepšeg i toplijeg vremena, a u saradnji sa BHRT-om, započeli smo sa snimanjem prvih kadrova dokumentarne emisije u vezi sa gljivama odjeljka Ascomycota. O svemu više u narednim saopštenjima.

 

 

 

1 2 3