Prašume u BiH – Mikološka istraživanja

Prašume su šume kakve su bile nekad, u izvornom obliku i bez bilo kakvog negativnog uticaja čovjeka ili nekog od vidova regulacije prirasta. To su šume koje se rađaju, razvijaju i odumiru u potpunosti spontano, ostavljajući iza sebe veliki broj prirodno oborenih i odumrlih trupaca u različitim fazama degradacije.

Na ovaj način svi procesi u ovim osjetljivim ekosistemima, uključujući i kruženje materije,  odvijaju se spontano i na način kako je to bilo prije, a gljive u takvim uslovima imaju veoma značajnu i neizostavnu ulogu.

Danas ovakve šume predstavljaju svojevrsne “eksperimentalne plohe” u okviru kojih je moguće pratiti razvoj pojedinih vrsta organizama, a istovremeno predstavljaju specifična staništa gdje je moguće zabilježiti određeni broj izuzetno rijetkih i globalno ugroženih vrsta gljiva.

U Bosni i Hercegovini postoji šest većih ili manjih prašumskih sastojina sa različitim stepenom protektorata. To su: Perućica (NP Sutjeska), Lom (Klekovača), Janj (Šipovo), Plješevica (Bihać), Trstionica (Kakanj) i Ravna Vala (Igman).

U prethodne dvije sedmice posjetili smo prašume Perućicu i Janj te izvršili relativno kratka mikološka istraživanja.

Istraživanja ovih osjetljivih i veoma važnih ekosistema ćemo zasigurno nastaviti i ubuduće, a sve kako bi se utvrdili tačni podaci o rijetkim vrstama koje naseljavaju ovakva područja.

 

Janjske otoke, izvor rijeke Plive i prašuma Janj

Ovog vikenda “pezizale” smo otkrivali u okolini Šipova, na lokalitetima Janjskih otoka, izvora rijeke Plive, te uz rubna područja prašume Janj.

Kratko vrijeme provedeno u stacionarnoj bazi u selu Babići, rodnom mjestu, te kući pokojnog Marinka Rakite, velikog zaljubljenika u prirodu u čiji se pomen ovo i slična istraživanja realizuju već par godina, ali i više nego aktivan i zanimljiv boravak na terenu, ostaće svakako dugo u lijepom sjećanju.

Fruktifikacija “pezizala”, i to prvenstveno onih terikolnih, je još uvijek u solidnom zamahu, pa je i broj sakupljenih vrsta veoma dobar za ovo doba godine.

Doline rijeke Plive i Janj, te područje zaštićenog prašumskog rezervata su svakako lokaliteti na koje se vrijedi vratiti i dodatno ih istražiti. Nadajmo se da će to biti uskoro.

Istraživanje obalnog područja rijeke Trstionice

Ovog vikenda istraživanje i inventarizacija gljiva reda Pezizales u okviru projekta Research and Contribution to the Conservation of Pezizales (Fungi) in Bosnia and Herzegovina nastavljeni su duž obalnog područja rijeke Trstionice (okolina Kaknja), uzvodno uz rijeku, a prema istoimenom prašumskom odjelu. Rezultati su i više nego zadovoljavajući. Registrovan je najveći broj vrsta u dosadašnjoj realizaciji projekta, a zabilježene su i određene semi-akvatične vrste koje su indikatori nenarušenih, ali i veoma osjetljivih staništa.

Istraživanje su realizovali Smiljan Tomić, dipl. biolog iz Kaknja (kojem i ovim putem želimo iskazati zahvalnost), te Nedim Jukić (vođa projekta).

Rezultati cjelokupnih dosadašnjih istraživanja ovog područja ukazuju na to da se radi o izuzetno mikološki vrijednom području, te da bi ovaj prostor bilo preporučljivo promovirati kao IFA područje (Important Fungal Area), s ciljem održivog upravljanja istim.

Ipak, nužna je provedba dodatnih terenskih istraživanja kako bi se kreirala cjelokupna slika o gljivama ovog podneblja, te kreirale određene smjernice.

Informacije o mikobioti ovog područja su veoma oskudne (što je posebno slučaj sa pripadnicima odjeljka Ascomycota). Određeni podaci se ipak mogu pronaći u:

Ispod Vam donosimo dio fotografija s terena, te fotografije različitih vrsta reda Pezizales zabilježenih na obalama rijeke Trstionice.

Fotografije gljiva: Nedim Jukić, ostale fotografije: Smiljan Tomić.