Janjske otoke, izvor rijeke Plive i prašuma Janj

Ovog vikenda “pezizale” smo otkrivali u okolini Šipova, na lokalitetima Janjskih otoka, izvora rijeke Plive, te uz rubna područja prašume Janj.

Kratko vrijeme provedeno u stacionarnoj bazi u selu Babići, rodnom mjestu, te kući pokojnog Marinka Rakite, velikog zaljubljenika u prirodu u čiji se pomen ovo i slična istraživanja realizuju već par godina, ali i više nego aktivan i zanimljiv boravak na terenu, ostaće svakako dugo u lijepom sjećanju.

Fruktifikacija “pezizala”, i to prvenstveno onih terikolnih, je još uvijek u solidnom zamahu, pa je i broj sakupljenih vrsta veoma dobar za ovo doba godine.

Doline rijeke Plive i Janj, te područje zaštićenog prašumskog rezervata su svakako lokaliteti na koje se vrijedi vratiti i dodatno ih istražiti. Nadajmo se da će to biti uskoro.

Istraživanje obalnog područja rijeke Trstionice

Ovog vikenda istraživanje i inventarizacija gljiva reda Pezizales u okviru projekta Research and Contribution to the Conservation of Pezizales (Fungi) in Bosnia and Herzegovina nastavljeni su duž obalnog područja rijeke Trstionice (okolina Kaknja), uzvodno uz rijeku, a prema istoimenom prašumskom odjelu. Rezultati su i više nego zadovoljavajući. Registrovan je najveći broj vrsta u dosadašnjoj realizaciji projekta, a zabilježene su i određene semi-akvatične vrste koje su indikatori nenarušenih, ali i veoma osjetljivih staništa.

Istraživanje su realizovali Smiljan Tomić, dipl. biolog iz Kaknja (kojem i ovim putem želimo iskazati zahvalnost), te Nedim Jukić (vođa projekta).

Rezultati cjelokupnih dosadašnjih istraživanja ovog područja ukazuju na to da se radi o izuzetno mikološki vrijednom području, te da bi ovaj prostor bilo preporučljivo promovirati kao IFA područje (Important Fungal Area), s ciljem održivog upravljanja istim.

Ipak, nužna je provedba dodatnih terenskih istraživanja kako bi se kreirala cjelokupna slika o gljivama ovog podneblja, te kreirale određene smjernice.

Informacije o mikobioti ovog područja su veoma oskudne (što je posebno slučaj sa pripadnicima odjeljka Ascomycota). Određeni podaci se ipak mogu pronaći u:

Ispod Vam donosimo dio fotografija s terena, te fotografije različitih vrsta reda Pezizales zabilježenih na obalama rijeke Trstionice.

Fotografije gljiva: Nedim Jukić, ostale fotografije: Smiljan Tomić.

 

 

 

“Pezizali” Unsko-sanskog kantona

Prethodni vikend posjetili smo par lokaliteta na području Unsko-sanskog kantona, te nastavili sa realizacijom projektnih aktivnosti u okviru projekta Research and Contribution to the Conservation of Pezizales (Fungi) in Bosnia and Herzegovina koji je finansirala Rufford fondacija.

Naš domaćin ovaj put je bio gosp. Šemsudin Bajrić, predsjednik gljivarskog udruženja “Blagva” iz Bihaća. Pored terenskog dijela druženja okvirno su dogovoreni i drugi vidovi saradnje. Istraživanje i uzorkovanje vrsta provedeno je na par lokaliteta u okolini Bihaća, na rijeci Krušnici (Bosanska Krupa), te na rijeci Blihi (okolina Sanskog Mosta).

Registrovano je nekoliko vrsta iz reda Pezizales što je svakako solidan doprinos za poznavanje gljiva ovog kraja, posebno ako uzmemo u obzir činjenicu da su podaci o diverzitetu “pezizala” sa ovog podneblja bili poprilično oskudni.

Koristimo priliku da se zahvalimo našim domaćinima, te se iskreno nadamo da će ovo biti tek početak aktivnosti u vezi sa inventarizacijom gljiva reda Pezizales na teritoriji Unsko-sanskog kantona, osobito na području NP Una.

 

 

Research and Contribution to the Conservation of Pezizales (Fungi) in Bosnia and Herzegovina

Sa zadovoljstvom Vam možemo saopćiti da od 01. juna krećemo sa implementacijom projekta – Research and Contribution to the Conservation of Pezizales (Fungi) in Bosnia and Herzegovina, čiju realizaciju je finansijski podržala Rufford Small Grant Foundation iz Velike Britanije.

Projekat obuhvata kreiranje preliminarnog popisa gljiva reda Pezizales na prostoru Bosne i Hercegovine, identifikaciju i mapiranje IFA (Important Fungal Areas), te konkretne smjernice za eventualnu zaštitu određenih vrsta ili bitnih staništa.
Projektne aktivnosti podrazumijevaju terenski i laboratorijski rad, ali i edukaciju putem predavanja i adekvatnih info materijala.
Finalni produkt projekta je svobuhvatna publikacija koja će na jedinstven način zaokružiti sve postavljene ciljeve, te dati mjerodavne preporuke i smjernice za određene konkretne poteze koji se tiču konzervacije na ovom polju.
Ovim putem svakako želimo istaći da su svi zainteresovani pozvani da se priključe projektu. Javiti nam se možete pomoću nekih od kontakt formi, te na taj tačin dati Vaš doprinos u kreiranju jasnije predstave o diverzitetu ove vrste gljiva u našoj zemlji.
Autor projekta je Nedim Jukić iz Sarajeva.

Više detalja na:
Rufford Small Grant Foundation – Nedim Jukić
Facebook stranica Amaterskog mikološkog udruženja

Nacionalni park Sutjeska – mrtvi kapital ili laboratorija u prirodi

27. decembra 2015. godine Centar za životnu sredinu, Banja Luka predstavio je novu publikaciju koja sa jednostavnim, ali paralelno i sveobuhvatnim, te znanstveno utemeljenim pristupom, objelodanjuje svu raskoš biodiverziteta koji skriva Nacionalni park Sutjeska.

S jasnim naslovom “Nacionalni park Sutjeska – mrtvi kapital ili laboratorija u prirodi”, koji u sebi krije jedina dva moguća ishoda problema u vezi sa izgradnjom hidrocentrala u NP Sutjeska, publikacija ima za cilj da predstavi čitaocu da je pored zadivljujućih nalaza registrovanih u okviru prošlogodišnjih istraživanja još toliko toga neotkrivenog i vrijednog unutar granica Nacionalnog parka, a u direktnoj je zavisnosti od postojanosti i kontinuiteta riječnih slivova Hrčavke i Sutjeske, te njihovog vodnog režima.

Vremena više nema, a pitanje je jednostavno: da li ćemo sačuvati jedno od najvrijednijih prirodnih blaga u BiH (ako ne i najvrijednije) ili ćemo većinu toga nepovratno izgubiti.

U okviru pomenutih istraživanja članovi Amaterskog mikološkog udruženja su registrovali niz značajnih nalaza za mikologiju Bosne i Hercegovine, ali i uopće.

Zabilježen je čitav niz askomiceta novih za Bosnu i Hercegovinu, a neki od njih predstavljaju i istinske raritete. Patinella hyalophaea Sacc. je ranije zabilježena još samo u Italiji (holotip) i Kanadi. Octospora hygrohypnophilla Dissing & Sivertsen predstavlja izuzetno rijetku vrstu iz roda Octospora koje parazitiraju na briofitima. Peziza montirivicola Perić je tek nedavno opisana vrsta, a Bosna i Hercegovina je treća zemlja u kojoj je zabilježena.

Više informacija i kompletnu publikaciju možete pronaći na web stranici CZZS-a iz Banja Luke.

 

1 2 3